Dokument okvirnog budžeta Federacije BiH za razdoblje 2016 – 2018 godine izrađen je u skladu sa Zakonom o budžetima Federacije BiH, i predstavlja preliminarni Nacrt budžeta Federacije BiH za 2016. godinu, kao i projekcije budžeta za 2017. i 2018. godinu.
Taj dokument predstavlja stratešku osnovu za proces izrade godišnjeg budžeta, a njegov ključni cilj je postaviti makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u središte procesa planiranja i izrade budžeta, imajući u vidu da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima će biti realizirani ekonomski i socijalni prioriteti Vlade Federacije BiH.
Polazište za njegovu izradu bile su makroekonomske projekcije i pretpostavke za naredno srednjoročno razdoblje, kao i prioriteti Vlade Federacije BiH usvojeni Programom rada Vlade za razdoblje 2016. – 2018. godina zajedno s ciljevima fiskalne politike.
Prema ovom dokumentu, nakon pada BDP-a od 0,1 posto u prošloj godini, ove godine je projiciran rast BDP-a od 2,6 posto, dok se u narednim godinama očekuje rast od 3,2 posto u 2016. godini, 3,6 posto u 2017., te 4,4 posto u 2018. godini.
Također, u narednim godinama se očekuje postepeno jačanje ekonomskog rasta u eurozoni, a očekivani izlazak Italije i Hrvatske iz recesije, kao i ubrzaniji rast Austrije bi trebali imati višestruke efekte i na BiH. Ukupno planirana javna potrošnja u 2015. godini je 2.334,1 milijarde KM uključujući otplate dugova, pozajmljivanje i izdatke za kamate.
Ovaj planirani iznos predstavlja rast od 3,8 posto u odnosu na izvršenje Budžeta FBiH za 2014. godinu. U 2016. godini javna potrošnja je projicirana u iznosu od 2.472,2 milijarde KM ili 12,7 posto BDP-a Federacije BiH. U 2017. godini ukupna potrošnja je projicirana na nivou od 2.463,6 milijarde KM ili 12,1 posto BDP-a Federacije BiH, dok je u 2018. godini na nivou od 2.500,8 milijarde KM ili 11,5 posto BDP-a Federacije BiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je, na sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji.
U obrazloženju za potrebu donošenja tog zakona se ističe da je razvoj organske proizvodnje u Federaciji BiH i u Bosni i Hercegovini počeo 2000. godine na inicijativu nekoliko međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija, a da je interes za organsku proizvodnju posebno iskazan na lokalnom nivou, jer su poljoprivrednici prepoznali mogućnost za razvoj novih, i na tržištu, traženih i konkurentnijh proizvoda.
Zakonodavni okvir u Federaciji BiH, a ni na nivou BiH, nije pratio razvoj poljoprivredne organske proizvodnje, a ni stanje na tržištu u pogledu ponude i potražnje za organskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima i hranom, te do sada nije uspostavljen, kao ni sistem nadzora i kontole ove vrste proizvodnje i proizvoda koji se nude na tržištu.
Uvažavajući činjenicu da se u Bosni i Hercegovini veći broj proizvođača okreće poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, to nameće važnost donošenja zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji kako na nivou FBiH tako i na nivou BiH. Zakon i podzakonski akti su neophodni kako bi bio uspostavljen “red“ na tržištu, odnosno onemogućeno neadekvatno korištenje naziva bio, eko i organski proizvod i stvoreni uslovi za porast potražnje za ovim proizvodima. Oni trebaju biti u saglasnosti sa EU direktivama iz ove oblasti.
Donošenjem zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji utvrđuje se nadležni organ i pravila i postupci za subjekte koji su uključeni u sistem organske proizvodnje, čime se uspostavlja odgovarajući nivo pravne zaštite svih subjekata uključenih u sistem organske proizvodnje, a prije svega proizvođača i potrošača ove vrste proizvoda.
Odredbama Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji izvršeno je preuzimanje odredbi Uredba Vijeća (EZ) od 28. juna 2007. godine o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda i stavljanju van snage Uredbe (EEC), čime je izvšena obaveza usklađivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
