Ukrajina dobila više od 12 milijardi dolara pomoći, nešto u novcu, nešto u naoružanju
Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji za Ukrajinu u četvrtak je prikupljeno 6,5 milijardi dolara, objavio je poljski premijer, prenosi Rojters.
Ukrajina je dobila više od 12 milijardi dolara u naoružanju i finansijskoj pomoći od početka sukoba sa Rusijom, izjavio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Govoreći na donatorskoj konferenciji na visokom nivou u Varšavi, Šmihal je zahvalio liderima Poljske, Švedske i Evropske komisije na njihovoj „nepokolebljivoj podršci Ukrajini tokom celog rata“, navodi Rojters.
Peskov: Ruske trupe nisu započele juriš na Azovstalj
Kremlj je negirao da su ruske trupe započele juriš na čeličanu Azovstalj, u kojoj se pod opsadom nalaze ukrajinski borci i civili, i naveo da su u četvrtak funkcionisali humanitarni koridori u toj oblasti.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je na konferenciji za novinare saopštio da ruski predsednik Vladimir Putin nije dao nikakva nova naređenja u vezi sa kompleksom čeličane Azovstalj u gradu Marijupolju, tako da ostaje na snazi prethodna odluka da se obustavi juriš, ali da se objekat blokira,.
Makron: Francuska će izdvojiti dve milijarde dolara za Ukrajinu
Francuska će ove godine povećati ukupnu finansijsku pomoć Ukrajini sa 1,7 milijardi na dvije milijarde dolara, izjavio je predsednik te zemlje Emanuel Makron u video-obraćanju na međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Varšavi.
“Humanitarna pomoć stanovništvu i ekonomska situacija u zemlji usled uništavanja civilne infrastrukture zahtevaju novi napor međunarodne zajednice”, rekao je Makron.
Cilj konferencije je da se pruži pomoć Ukrajini, koja se suočava sa ekonomskim i humanitarnim posledicama sukoba sa Rusijom, a domaćini konferencije su Poljska i Švedska u saradnji sa predsednicima Evropske komisije i Saveta Evrope.
Zalužnji: Ukrajini potrebni višestruki raketni sistemi
Načelnik Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužnji izjavio je da su njegovoj zemlji potrebni višestruki raketni sistemi za odbranu od ruskih krstarećih raketa.
On je nakon što je upoznao američkog generala Marka Milija, načelnika združenog Generalštaba američke vojske, o vojnoj situaciji u Ukrajini, rekao da je Rusija nastavila sa napadima krstarećim raketama.
“Stoga je pitanje obezbeđivanja Ukrajini višestrukih raketnih sistema kao što su M142 HIMARS i M270 MLRS od ključnog značaja”, rekao je on.
Lukašenko kaže da se rat u Ukrajini ‘odužio’
Bjeloruski lider Aleksanadar Lukašenko kaže da čini sve što može kako bi zaustavio ruski rat u Ukrajini, koji se “razvukao” duže nego što je očekivao da će trajati.
Govoreći za agenciju Asociated Press u intervjuu objavljenom 5. maja, Lukašenko je branio rusku invaziju na Ukrajinu govoreći da je Kijev “provocirao” Moskvu.
Iako nije iznosio detalje kako je Ukrajina provocirala Rusiju, prije vojne operacije, koju Minsk pomaže dozvoljavajući da se teritorija Bjelorusije koristi za izvođenje napada, Lukašenko je naveo da imao informacije da je Ukrajina planirala da napadne Bjelorusiju.
Šta treba znati o prijedlogu embarga na rusku naftu: ‘EU puca sebi u nogu’
Evropska komisija predložila je najstrožiji paket sankcija Rusiji, koji uključuje embargo na naftu, koji bi se uveo u fazama, u šestoj rundi sankcionisanja Moskve zbog invazije na Ukrajinu.
Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen rekla je da bi embargo značio „potpunu zabranu uvoza ruske nafte, morskim i putem naftovoda, sirove i obrađene“, a on bi se uvodio kroz nekoliko faza, kako bi se državama EU-a dalo dovoljno vremena da pronađu alternativne izvore energenata.
Kakav je plan EU-a?
Evropska komisija nastoji postepeno obustaviti isporuke ruske sirove nafte u roku od šest mjeseci i rafiniranih proizvoda do kraja 2022. godine.
Prema prijedlogu, Mađarskoj i Slovačkoj bio bi odobren duži period da prihvate embargo, do kraja 2023.
Mjera uključuje zabranu u roku od mjesec, a obuhvatila bi sve usluge otpreme, posredovanja, osiguranja i finansiranja koje nude kompanije iz EU-a za transport ruske nafte širom svijeta, rekao je izvor iz EU-a za novinsku agenciju Reuters.
Zabrana bi se odnosila na sav ruski izvoz nafte širom svijeta, potencijalno remeteći sposobnost Moskve da pronađe alternativne kupce kada EU prestane kupovati njenu naftu.
EU predlaže i dodavane prve ruske banke, Sberbank, i druge dvije finansijske institucije, na listu banaka koje su odsječene iz sistema SWIFT.
Ako embargo bude dogovoren, EU će slijediti SAD i Veliku Britaniju, koji su već nametnuli zabranu Rusiji u nastojanju da je liše najvećeg izvora prihoda.
Kako bi zabrana pogodila ekonomije EU-a?
Rusija je najveći snabdjevač Evrope naftom. U njenom uvozu nafte je 2020. učestvovala sa 26 posto.
Najveći kupci ruske nafte su Njemačka, Poljska i Holandija.
Evropa je od početka onoga što Kremlj naziva „specijalnom vojnoj operacijom“ u Ukrajini prije dva mjeseca, Rusiji platila 14 milijardi eura za uvoz nafte, prema Centru za istraživanje energije i čistog zraka.
Ruski politički analitičar Andrej Ontikov rekao je da će Moskva vjerovatno pronaći druge kupce van Evrope, uključujući Kinu i Indiju, te tvrdi da će EU morati plaćati više za alternativni uvoz nafte.„Evropske zemlje pucaju sebi u nogu“, rekao je.
„Ne mogu zamisliti po kojim bi cijenama te države mogle dobiti naftu negdje drugo. Možda im SAD omogući sirovu naftu, ali opet, po kojoj cijeni?“, upitao je.
Koje zemlje negoduju zbog prijedloga?
Mađarska, Slovačča, Češka i Bugarska izražavaju zabrinutost zbog plana o embargu.
Slovačka uvozi skoro svu sirovu naftu od Rusije, kroz naftovod Družba iz sovjetske ere, a pridružula se Mađarskoj, koja je isto visoko ovisna o ruskim isporukama, u zahtjevu za izuzećem od uvođenja embarga.
„Slažemo se sa sankcijama, ali nam treba period tranzicije dok se ne prilagodimo situaciji“, rekao je ministar ekonomije Slovačke Richard Sulik.
„Ono o čemu razgovaramo je trajanje tranzitnog perioda“.
Mađarska kaže da neće podržati predloženi embargo jer bi joj to uništilo energetsku sigurnost.
Mađarska bi, kako kaže ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, prihvatila prijedlog samo ako se iz embarga izuzme isporuka sirove nafte kroz naftovode.
Guterres: Bez ukrajinske i ruske proizvodnje nema rješenja krize s hranom
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izjavio je u Nigeriji da se problem globalne sigurnosti hrane ne može riješiti bez obnavljanja ukrajinske poljoprivredne proizvodnje i ruske proizvodnje hrane i đubriva na svjetskom tržištu.
Prema njegovim riječima, ruska invazija na Ukrajinu uvećala je nestabilnost na finansijskim tržištima podizanjem cijena roba i uticanjem na logistiku, uz potencijalno remećenje ekonomskog oporavka od posljedica pandemije COVID-19 u mnogim zemljama, uključujući i Nigeriju, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.
„Naša analiza pokazuje da rat u Ukrajini samo pogoršava stanje i pokreće trodimenzionalnu krizu koja razara globalne prehrambene, energetske i finansijske sisteme zemalja u razvoju“, rekao je Guterres.
On dodaje i da „nema pravog rješenja za problem globalne sigurnosti hrane bez vraćanja poljoprivredne proizvodnje Ukrajine i proizvodnje hrane i đubriva Rusije i Bjelorusije na svjetsko tržište, uprkos ratu”.Guterres je istakao da je odlučan da pospješi dijalog kako bi pomogao u postizanju tih ciljeva.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
