Također, rezultati istraživanja provedenih od nevladinih i međunarodnih organizacija, koje u fokusu djelovanja imaju oblast rodne ravnopravnosti, ukazali su na postojanje rodnih stereotipa i predrasuda među pojedinim pripadnicima pravosudne zajednice.
Iako je Bosna i Hercegovina uspostavila značajan zakonodavni okvir u oblasti rodne ravnopravnosti, unutar kojeg se posebno izdvajaju Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, samo postojanje zakonodavnog okvira nije nužno garant za postizanje rodne ravnopravnosti. Kako bi bila unaprijeđena rodna ravnopravnost u pravosuđu BiH, stoga je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojio ovu Strategiju te prvi put postavilo strateške ciljeve u tu svrhu.
Predviđeno je da se Strategija implementira primjenom metode gender mainstreaminga, odnosno pristupa u donošenju politika, zakona, programa, koji uzima u obzir različite interese i potrebe muškaraca i žena.
Kad je riječ o ulogama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i pravosudnih institucija u procesu implementacije Strategije, Vijeće će koordinirati procesom donošenja akcionih planova od pravosudnih institucija te pružati podršku i donositi uputstva u okviru navedenog procesa, s krajnjim ciljem omogućavanja jednakog pristupa pravdi i jednakosti svih građana pred zakonom.
Strategija za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu BiH izrađena je u okviru Projekta „Unapređenje efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH – druga faza“, koji je implementiralo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH uz podršku Vlade Švedske.