Zahtjev su odmah nakon izbora podnijeli tadašnji članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.
Komšićevo obrazloženje je bilo da je visoki predstavnik izvršio direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, te na taj način doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine.
Zahtjev za ocjenu usaglašenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine br. CXI., CXII., CXX., CXXI. i CXXVIII. (“Službeni glasnik FBiH” broj 79/22) i čl. od 1. do 5. Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” broj 67/22), koje je nametnuo visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu odlukama br. 06/22 i 07/22 od 2. oktobra 2022. godine i zahtjev za ocjenu usaglašenosti sa Ustavom BiH, Amandmana br. CX do CXXX i Izmjena Izbornog zakona.)
Podsjećamo, u decembru je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku na plenarnoj sjednici kojom je odbio zahtjeve Komšića i Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, za donošenje privremene mjere u slučaju donošenja odredbi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava entiteta Federacije BiH koje se odnose na Dom naroda Parlamenta FBiH od visokog predstavnika Christiana Schmidta.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
