Ujedinjeni narodi i nevladine agencije pozivaju na konkretne akcije za povećanje humanitarne pomoći, posebno u Siriji i Iraku. Iračke snage pokrenule su ove sedmice ofanzivu na Falluju, jedno od većih uporišta ISIL-a u Iraku.
Ujedinjeni narodi pozvali su sukobljene strane u Iraku da zaštite civile u Falluji i omoguće njihov bijeg.
Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) objavila je ranije kako je veći broj žena i djece poginuo u pokušaju da pobjegne iz grada. Od 20. maja pobjeglo je više od 80 porodica. Glasnogovornik UN-a u New Yorku uputio je javni poziv u ime gotovo pedeset hiljada civila koji su još u gradu. “Pozivamo sukobljene strane da poduzmu sve mjere za zaštitu civila”, kazao je Farhan Haq. “To uključuje omogućavanje slobodnog kretanja i odlazak civila iz područja borbi te pružanje zaštite”.
Poziv za zaustavljanje ISIL-a
Kazao je da UN odavno poziva međunarodnu zajednicu da udruži snage i zaustavi zločine ISIL-a, ali se to ne smije učiniti na račun sigurnosti civila. Iračke snage pokrenule su ove sedmice ofanzivu na Falluju, jedno od većih uporišta ISIL-a u Iraku. Grad na rijeci Eufrat, pedeset kilometara zapadno od prijestolnice Bagdada, prije rata je imao 300.000 stanovnika. Trenutno se nalazi u okruženju koje su uspostavile iračke snage i koalicija šiitskih muslimanskih oružanih grupa Hashid Shaabi. Poznat kao „Grad minareta i Majka džamija“, Falluja je u centru vjere sunnitskih muslimana i njihovog identiteta u Iraku. Žestoko je oštećen tokom dvije ofanzive američkih vojnih snaga protiv pripadnika al-Kaide 2004. godine.
Svijet troši tri puta više na humanitarnu pomoć nego prije 10 godina, ali to i dalje nije dovoljno da bi se zadovoljila potražnja, smatra Helen Clark, voditeljica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Clark je, u izjavi AFP-u na marginama Svjetskog humanitarnog summita u Istanbulu, pozvala na temeljito promišljanje sustava pomoći i upozorila kako se na apele ne reagira dovoljno.
“To govori da je nešto u osnovi pogrešno. Zbog toga su i financijeri u potrazi za novim pristupima”, rekla je Clark, koja je bivša premijerka Novog Zelanda i jedna od vodećih kandidatkinja za nasljednika Ban Ki-moona na mjestu glavnog tajnika UN-a.
Spriječiti izbijanje kriza
Istaknula je i kako će humanitarna pomoć u slučaju sukoba i prirodnih katastrofa uvijek biti potrebna, ali je, po njenom mišljenju, “ključno spriječiti da kriza uopće izbije”.
Smatra i kako dvodnevni summit u Istanbulu, koji je završen u utorak navečer, predstavlja priliku da se stvari poboljšaju.
“Ljude je natjerao na razmišljanje o tome možemo li imati održivije pristupe, čak i s dubokim krizama, poput one u Siriji”, navela je Clark.
Ujedinjeni narodi i nevladine humanitarne agencije u više navrata su pozivali na poduzimanje konkretnih akcija za povećanje humanitarne pomoći, naročito u i oko Sirije i Iraka, gdje je rat primorao milijune ljudi da napuste svoje domove prethodnih godina.
Prethodno je i Ban, govoreći na istanbulskom summitu, pozvao svijet da pokaže kako predstavlja “jedinstveno čovječanstvo podijeljene odgovornosti”.
Stoga očekuje da lideri država poduzmu veće napore na suzbijanju humanitarne krize na globalnoj razini.
Moralna odgovornost
“Godišnje potrebe za humanitarnom pomoći u svijetu tokom 15 godina su porasle 12 puta te dostigle 245 milijardi dolara. Nažalost, izgleda da će se krize u svijetu i dalje nastaviti”, rekao je Ban.
“Učesnici summita preuzeli su 1.500 obaveza, ali je moralna odgovornost na njima da te obaveze provedu u djelo”, javila je reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.
Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti, održanoj u Turskoj, okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a.
Izvor: Al Jazeera i agencije
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
