Problem krajiških graničnih prijelaza u žiži je državnih institucija velikim dijelom i zbog inicijativa dvojice državnih parlamentaraca iz USK Senada Šepića i Jasmina Emrića. Neophodnost “sređivanja stanja” na graničnim prijelazima na zapadu BiH, prije svih Maljevcu, zbog ogromnih vikend gužvi, Izačiću, kome nedostaje status prijelaza za promet roba biljnog i životinjskog porijekla, te otvaranju malograničnog prijelaza Tržačka Raštela, uvidjela je i hrvatska strana.
Stanovnici i privreda
Članovi Mješovite komisije za praćenje i provođenje ugovora o granici između BiH i Hrvatske bili su u Tržačkoj Rašteli sa Šepićem.
– Pripremljen je finalni izvještaj za narednu sjednicu Komisije s predstavnicima Hrvatske, a koja bi trebala biti održana tokom ovoga mjeseca u Zagrebu i na kojoj bi na dnevnom redu trebalo biti pitanje prekategorizacije malograničnog prijelaza Tržačka Raštela u granični prijelaz za putnički saobraćaj – kaže Šepić.
Podsjeća da je inicijativu za prekategorizaciju Tržačke Raštele podnio i Emrić te ističe da su predstavnici nadležnih institucija u BiH svjesni da je rješavanja statusa graničnih prijelaza u USK važno pitanje za sve stanovnike i privredu, te da je dobro da se Parlament BiH uključio u rješavanje problema. Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i predsjednik Komisije za integrirano upravljanje granicom BiH, nedavno je, također sa Šepićem, posjetio Maljevac, Tržačku Raštelu i Izačić.
U pripremi je plan za opremanje prijelaza Tržačka Raštela.
– Kada je riječ o Tržačkoj Rašteli, UIO je izdvojio finansijska sredstva za opremanje ovog prijelaza. Konkretno, riječ je o 200.000 KM. U toku je prebacivanje privremenog kontejnera s Bijače, koji je tamo višak, na ovu lokaciju. Riješit ćemo sanitarni čvor i ovaj prijelaz može brzo profunkcionirati za pogranični promet – kazao je Džakula.
Problem Maljevca Za granični prijelaz Maljevac rekao je da je on najviše problem hrvatske strane, jer se i nalazi na teritoriju Hrvatske. Inače, od decembra prošle godine u Parlament BiH je stigla zajednička inicijativa općina Cetingrad i Vojnić te župana karlovačkog, s hrvatske strane, kao i Općine Velika Kladuša i Vlade USK, s bh. strane, u vezi s uređivanjem stanja na Graničnom prijelazu Maljevac.
Ovdje je veliki zadatak i odgovornost na Mješovitoj komisiji za praćenje i provođenje ugovora o granici između BiH i Hrvatske s Božom Zovkom na čelu. On je izjavio kako Hrvatska ima obavezu prema EU da završi Granični prijelaz Kordunski Ljeskovac.
– Ništa ne ovisi samo od naše strane, pogotovo otvaranje prijelaza Kordunski Ljeskovac. Došlo je vrijeme da o ovoj problematici razgovaramo – kaže Zovko.
Itekako, jer 20 godina se čekalo!
Omogućiti prelaske bez gužvi i maltretiranja
– Osim otvaranja novih traka i rasterećenja na Maljevcu, prekategorizacije i izgradnje infrastrukture na prijelazu Tržačka Raštela, uvrštavanja GP Izačić na listu prijelaza sa EU na kojima je omogućen promet roba biljnog i životinjskog porijekla, tu je i dio koji se odnosi na prekategorizaciju još tri malogranična prijelaza – Plazikur, Zagrad i Hadžin Potok u granične prijelaze za putnički saobraćaj. Ovo je također podržao Parlament BiH i obavezao institucije da pokrenu ove aktivnosti prema hrvatskoj strani i vjerujem da će biti spremnosti i kod njih, jer bismo ovim rasteretili postojeće prijelaze i našim građanima omogućili brže i prohodnije prelaske bez gužvi i maltretiranja – kaže Šepić.
Mjesto gdje su se srele dvije vojske
Tržačka Raštela je mjesto gdje su se tokom akcije “Oluja“ u avgustu 1995. godine srele dvije vojske, HV i Armija BiH. Mještani ovog mjesta 20 godina ne mogu do svoje poljoprivredne zemlje preko granice. Posljednjih godina željno su iščekivali da hrvatska strana završi svoj prijelaz Kordunski Ljeskovac nasuprot njihovog mjesta.
IZVOR: AVAZ.BA
ZADNJE VIJESTI IZ USK Vijesti
