Nakon hapšenja venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i njegove supruge pod izgovorom potreba nacionalne sigurnosti SAD-a, čak pet država se navodi kao potencijalne mete vanjskopolitičkih apetita Donalda Trumpa.
Trump je provodeći kako navodi Monroeovu doktrinu iz 1823. godine koju je preimenovao u Donroeova doktrina, istaknuo da namjerava u potpunosti osnažiti američku nadmoć u zapadnoj hemisferi.
U tom pogledu se navodi čak pet država koje su prema izjavama američkog predsjednika potencijalne mete operacija nalik onoj u kojoj je uhapšen venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro.
Grenland
SAD već imaju vojnu bazu na Grenlandu odnosno bazu svemirskih snaga Pituffik, ali takvo vojno prisustvo prema Trumpovim riječima ne održava potrebe američke nacionalne sigurnosti.
“Grenland nam je potreban sa stanovišta nacionalne sigurnosti. Svuda širom Grenlanda su ruski i kineski brodovi”, rekao je Trump.
Grenland kao arktički otok i dio Kraljevine Danske, nalazi se otprilike 3.200 km sjeveroistočno od SAD-a. Bogat je rijetkim zemnim mineralima, koji su ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila i vojne opreme.
Grenland također zauzima ključnu stratešku lokaciju u sjevernom Atlantiku, omogućavajući pristup sve važnijem arktičkom krugu. Kako se polarni led bude topio u narednim godinama, očekuje se otvaranje novih brodskih ruta.
Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen odgovorio je Trumpu opisujući ideju američke kontrole nad ostrvom kao “fantaziju”.
“Nema više pritiska. Nema više insinuacija. Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za diskusije. Ali to se mora dogoditi putem odgovarajućih kanala i uz poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Nielsen.
Danska premijerka Mette Frederiksen u ponedjeljak je izjavila da Trumpa “treba shvatiti ozbiljno kada kaže da želi Grenland”.
“Jasno sam stavila do znanja gdje stoji Kraljevina Danska, a Grenland je više puta rekao da ne želi biti dio Sjedinjenih Država”, rekla je Frederiksen.
Kolumbija
Samo nekoliko sati nakon operacije u Venecueli, Trump je upozorio kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da “pazi na sebe”.
Kolumbija kao zapadni susjed Venecuele, posjeduje značajne rezerve nafte i glavni je proizvođač zlata, srebra, platine i uglja u regiji.
S druge strane, Kolumbija je također ključno središte za trgovinu i proizvodnju kokaina u regiji, ali i na globalnom planu. Otkako su SAD u septembru počele napadati brodove na Karibima i istočnom Pacifiku, tvrdeći da prevoze drogu, odnosi američkog i venecuelanskog predsjednika nikad nisu bili lošiji.
Govoreći u nedjelju u avionu Air Force One, Trump je rekao da Kolumbijom “vlada bolestan čovjek koji voli praviti kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama”.
“Neće to raditi još dugo”, rekao je. Na pitanje hoće li SAD izvesti operaciju usmjerenu na Kolumbiju, Trump je odgovorio: “Meni to zvuči dobro”.
Iran
Iran se trenutno suočava s masovnim antivladinim protestima, a Trump je upozorio da će vlasti tamo biti “vrlo teško pogođene” ako pogine još demonstranata.
“Vrlo pažljivo pratimo situaciju. Ako počnu ubijati ljude kao što su to činili u prošlosti, mislim da će ih Sjedinjene Države jako pogoditi”, rekao je Trump.
Iran teoretski ne spada u regiju definisanu u “Donroeovoj doktrini”, ali je Trump ipak ranije prijetio iranskom režimu daljnjim akcijama, nakon što je prošle godine napao njegova nuklearna postrojenja.
Ti napadi su uslijedili nakon što je Izrael pokrenuo operaciju velikih razmjera s ciljem onesposobljavanja iranske sposobnosti za razvoj nuklearnog oružja, što je kulminiralo 12-dnevnim izraelsko-iranskim sukobom.
Na sastanku Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Mar-a-Lagu prošle sedmice, rečeno je da je Iran bio na vrhu dnevnog reda. Američki mediji su također izvijestili da je Netanyahu spomenuo mogućnost novih napada na Iran 2026. godine.
Meksiko
Trumpov uspon na vlast 2016. godine obilježili su njegovi pozivi na “izgradnju zida” duž južne granice s Meksikom. Prvog dana po povratku na dužnost 2025. godine, potpisao je izvršnu naredbu o preimenovanju Meksičkog zaliva u “Američki zaljev”.
Često je tvrdio da meksičke vlasti ne čine dovoljno da zaustave protok droge ili ilegalnih imigranata u SAD. Trump je govoreći u nedjelju, rekao je da se droga “prelijeva” kroz Meksiko i da “moramo nešto poduzeti”.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum je javno je odbacila svaku američku vojnu akciju na meksičkom tlu.
Kuba
Kuba se, iako udaljena samo 145 km južno od Floride, nalazi pod američkim sankcijama od početka 1960-ih. Održavala je bliske odnose s Venecuelom Nicolasa Madura.
Trump je u nedjelju sugerirao da američka vojna intervencija tamo nije potrebna, jer je Kuba “spremna da padne”.
“Mislim da nam nije potrebna nikakva akcija. Izgleda da će se situacija pogoršati. Ne znam hoće li izdržati, ali Kuba sada nema prihoda”, rekao je Trump.
Američki državni sekretar Marco Rubio, kao sin kubanskih imigranata, dugo je pozivao na promjenu režima na Kubi, rekavši novinarima u subotu: “Da živim u Havani i da sam u vladi, bio bih zabrinut, barem malo”.
