Ranije su pominjana i imena “Vardarska Makedonija” i “Slavomakedonija”, piše grčki list.

Atina upozorava da ne treba organizovati referendum u Makedoniji za odobravanje dogovora, budući da se procjenjuje da će ga odbaciti većina građana.

Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je predmet rasprave između Skoplja i Atine. Ključni grčki argument jeste da korištenje imena Makedonija predstavlja “sigurnosnu prijetnju”, jer Grčka tako naziva svoju sjevernu oblast.

Pregovori o iznalaženju rješenja spora Atine i Skoplja u vezi sa nazivom Makedonija vode se od 1992. godine. Posrednik UN-a u sporu Matthew Nimetz do sada je održao više sastanaka sa pregovaračima, a posljednji put se sastao početkom decembra u Briselu.

Nova runda pregovora zakazana je za 18. i 19. januar u New Yorku.

Makedonski premijer Zoran Zaev u više navrata ponovio je da je optimista i da će dugogodišnji spor između Skoplja i Atine biti riješen u prvoj polovini ove godine.

On se nada da će Makedonija postati 30. članica NATO-a i to na Samitu Alijanse, koji će biti održan u Briselu 11. i 12. jula.

Makedonija, iako je ispunila sve kriterije za punopravno članstvo u NATO-u, na Samitu Alijanse u Bukureštu u aprilu 2008. godine nije dobila poziv, jer je Grčka zbog spora sa imenom blokirala prijem.

UN su 1993. godine priznale Makedoniju pod nazivom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM).