Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH više od 71.000 osoba se odreklo državljanstva BiH, što je rezultat višedecenijskog trenda odliva stanovništva iz zemlje, zbog čega, prema procjenama, bh. dijaspore danas ima milion i po.
Tako je samo prošle godine Bosnu i Hercegovinu prema dostupnim informacijama, napustilo oko 80.000, najvećim dijelom mladih ljudi između 25 i 40 godina, a razlozi odlaska uglavnom su ekonomske prirode.
Nezaposlenost i besperspektivnost glavni razlozi su zbog kojih mladi ljudi masovno napuštaju našu zemlju. Jedan od njih je medicinar Alen Krupić iz Bosanske Krupe, mladić koji pod svaku cijenu želi otići u Njemačku jer, kako tvrdi, u svojoj struci, jednostavno, nema posla. „Ovdje je veoma teško naći posao medicinara i nisam imao da šanse da bilo šta uradim sa svojim zanimanjem“, kaže on.
Nezaposlenost među mladim u BiH je najveća u Evropi i iznosi približno 60%. Preregulisana ekonomija, politička nestabilnost i korupcija razlog su sumorne ekonomske slike koja naš najveći potencijal tjera iz zemlje „trbuhom za kruhom“. „Ljudi koji nisu u političkim strankama, omladina koja se bavila naukom – upravo su to oni koji najviše odlaze“, ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH.
Potencijal koji bi dijaspora mogla predstavljati za našu zemlju također je vrlo slabo iskorišten. Mladi i obrazovani ljudi koji iskoriste priliku da se zaposle u nekoj od zapadnih zemalja o povratku uglavnom ne razmišljaju, a zbog lošeg ekonomskog ambijenta ostajemo uskraćeni i za moguće investicije.
„Ne možemo gledati na odliv mozgova kao na potencijal za BiH, bili su trošak države i naš cilj treba biti da ih ovdje i zadržimo“, kaže Ajka Baručić, projektni menadžer Instituta za razvoj mladih KULT.
Stvar je jasna: bez razvoja ekonomija i rasta zaposlenosti nećemo moći ni mlade ljude zadržati u BiH, a ekonomski razvoj nećemo doživjeti bez korjenitih reformi. „Moramo smanjiti poreska opterećenja privredi, prije svega, opterećenja na rad koja su prevelika, smanjiti raznorazne procedure i parafiskalne namete i prije svega moramo raditi na smanjenju političkih tenzija“, smatra Zlatko Hurtić, savjetnik premijera Federacije BiH.
Prema rezultatima popisa iz 2013. u odnosu na 1991. Bosanaca i Hercegovaca manje je za čak 850.000. I dok se političari i javnost bave prebrojavanjem kojeg naroda je gdje više, potpuno se negira činjenica da u konačnici najviše ostaje staraca, čije penzije uz nastavak dosadašnjih trendova masovnog odlaska mladih, uskoro više neće imati ko finansirati.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
