Prema preliminarnim rezultatima, Samoopredeljenje je osvojilo 25,64 odsto glasova, Demokratski savez Kosova 24,94 odsto, Demokratska partija Kosova 21,07 odsto, koalicija Alijanse za budućnost Kosova dosadašnjeg premijera Ramuša Haradinaja i Socijaldemokratske partije 11,56 odsto.

Nova generacija

Na izborima na Kosovu nova generacija političara je prvi put ponudila ozbiljan izazov ljudima koji su istakli kao borci u sukobu sa Srbijom i koji su dvije decenije dominirali kosovskom politikom uprkos neuspjehu da obezbijede trajni mir, ali i ekonomskim problemima, ukazuje The New York Times.

Dok gorki razdor sa Srbijom i dalje ostaje, sa slabim izgledima za približavanje, posmatrači se, ističe njujorški list, nadaju da bi izbori mogli pružiti priliku da se zemlja otarasi korupcije i lošeg upravljanja u poslijeratnim godinama i da se fokusira na bolju vladavinu.

Kao predvodnicu izazova ušančenom liderstvu Kosova, Njujork tajms navodi Vjosu Osmani (38) iz Demokratskog saveza Kosova, koja se, kako ističe list, od mogućih kandidata za novog premijera jedina nije borila u ratu i koja bi mogla biti prva žena na čelu kosovske vlade.

Demokratski savez Kosova je po rezultatima izbora tik iza, kako ocjenjuje Njujork tajms, nacionalističke stranke Samoopredeljenje koju vodi Aljbin Kurti. List dodaje da će tijesna trka u kojoj nijedna partija nije dobila više od 30 odsto glasova, vjerovatno pokrenuti žestoku borbu za funkciju premijera kada se budu razgovaralo o vladajućoj koaliciji.

Uprkos razlikama među partijama, svi kandidati znaju da je javnost nezadovoljna i svi su obećali da će iskorijeniti korupciju, boriti se protiv organizovanog kriminala i nepotizma, kao i da će smanjiti nezaposlenost, podvlači Njujork tajms, ukazujući na obećanja da će prioritet biti domaće teme u odnosu na pritisak međunarodne zajednice za pregovore sa Srbijom o rješenju za status Kosova.

Pobjeda bivšeg studentskog lidera

Bivši vođa studentskih protesta Aljbin Kurti pobijedio je na izborima koji su raspisani pošto je dosadašnjeg premijera Haradinaja pozvalo tužilaštvo u Hagu koje ispituje navode o ratnim zločinima, piše londonski The Times.

Kurti je, navodi list, imao istaknutu ulogu u studentskim protestima protiv režima Slobodana Miloševića sredinom 90-ih, zbog čega je osuđen na 15 godina zatvora, od kojih je odslužio dvije godine prije nego što ga je oslobodila vlada poslije pada Miloševića 2001. godine.

Otkad je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. Samoopredeljenje se probilo kao ljevičarska stranka koja se zalaže za borbu protiv korupcije i glavna je opozicija dosadašnjem premijeru Haradinaju i predsjedniku Hašimu Tačiju. Obojica su, dodaje Tajms, bili komandanti Oslobodilačke vojske Kosova, gerilskog pokreta koje borio protiv Miloševića.

Navodi o ratnim zločinima vise nad Haradinajem i Tačijem i obojica će se vjerovatno suočiti s optužbama u Hagu, ocjenjuje Tajms. Haradinaj je podnio ostavku u julu pošto su ga pozvali tužioci, ali je ipak učestvovao na izborima poslije kojih je priznao poraz.

Kurti, koji je radio za političko krilo Oslobodilačke vojske Kosova, naslijeđuje nezgodnu situaciju na Kosovu, ocjenjuje londonski list i dodaje da su pregovori s Beogradom zastali, dok je Srbija uspješno lobirala kod 12 zemalja da povuku priznanje nezavisnosti Kosova.

Ključna pitanja

Evropska televizija Euronews takođe ocjenjuje da su izbori u nedjelju naznačili novu eru za politiku na Kosovu, u čijem rukovodstvu ranije dominirale vođe iz sukoba iz 90-ih i rata za nezavisnost.

Ključna pitanja za glasače su bila vezana za duboko ukorijenjenu korupciju i mirovni dogovor sa Srbijom koji treba da utaba put za članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama, navodi Euronews, ističući da je mirovni dogovor sa Srbijom imao središnje mjesto u predizbornim raspravama.

SAD i EU vide tenzije između Beograda i Prištine kao veliku prijetnju po regionalnu stabilnost i traže normalizaciju odnosa, ukazuje evropska televizija koja podsjeća da su prošle godine predsjednici Kosova i Srbije, Hašim Tači i Aleksandar Vučić, naznačili da bi mogli dogovoriti razmjenu teritorija, ali su na Kosovu tome usprotivili Demokratski savez Kosova, Samoopredeljenje i Demokratska partija Kosova koja je na trećem mjestu na izborima u nedjelju.

Euronews navodi da je Kosovo imalo prosječan ekonomski rast od četiri odsto u protekloj deceniji, ali da je i dalje siromašno. Javni sektor je glavni poslodavac, ali je za zaposlenje obično potrebna politička veza ili mito. EU je navela da je korupcija “rasprostranjena”, dok je Transparency International rangirao Kosovo kao veoma korumpiranu zemlju.

Glasači, kojima je dosta korupcije i siromaštva, teško su kaznili odlazeću vladu koju predvode bivši borci za nezavisnost iz rata Kosova sa Srbijom, ocenjuje agencija France-Presse.

Ipak, pored rješavanja socijalnih i ekonomskih problema, novi lideri će, ističe agencija, biti pod velikim pritiskom Zapada da se riješi “zamrznuti sukob” Kosova i Srbije.

Susjedi još nisu normalizovali odnose dvije decenije poslije ratnih sukoba, što je trajan izvor nestabilnosti u Evropi, ukazuje AFP i dodaje da je dijalog u zastoju više od godinu dana s čestim diplomatskim provokacijama koje su otežavale stvaranje dobre volje.

Ako se dijalog s Beogradom nastavi, jedno od najosjetljivijih pitanje će biti rješavanja ovlašćenje na teritoriji na kojoj su Srbi u većini, navodi AFP.

Moguća koalicija

Pobjednik vanrednih kosovskih izbora zauzeo je čvrst stav prema Srbiji, što nagovještava dodatnu gorčinu koja je spriječavala dva susjeda da prevaziđu ključnu prepreku u svojim putevima ka članstvu u Evropskoj uniji, ocjenjuje Bloomberg.

Ipak, ukazuje Bloomberg, mada je Kurti najavio da će se njegova vlada fokusirati na historijski “dug Srbije prema Kosovu”, dok je srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao da očekuje da će pregovori biti složeniji, obje strane su naznačile spremnost da se vrate za pregovarački sto.

I Bloomberg ocjenjuje da su vanredni izvori na Kosovu donijeli pobjedu novoj generaciji političara i zaokret od lidera koji su se istakli kao gerilski borci protiv Srbije 90-ih godina.

Očekuje se da Kurtijeva partija, koja se smatra pozicionirana lijevo od centra, formira koaliciju s Demokratskim savezom Kosova s desnog centra, navodi Bloomberg.

Dvije pobjedničke stranke su veoma različite po karakteru, ističe BBC i objašnjava da je Samoopredeljenje antiestablišmentski albanski nacionalistički pokret čiji su poslanici ometali rad skupštine suzavcem, dok je Demokratski savez Kosova najstarija kosovska partija koja se nada se da će Osmani biti sljedeća prva ženu na čelu vlade.

Te dvije stranke nisu uspjele da naprave koaliciju prije izbora i možda će im biti potrebne nedjelje pregovara da obrazuju novu vladu, ukazuje britanski servis.

S druge strane, bivše vođe Oslobodilačke vojske Kosova ližu svoje izborne rane, navodi BBC, ukazujući da glasači smatraju da su njihove stranke uveliko odgovorne za endemsku korupciju i slab razvoj.

(Vijesti.ba / RSE)