Danas je u Sarajevu svečanom ceremonijom otvoren obnovljeni Isa-begov hamam, kao i obnovljeni dio Careve – Sultan Fatihove džamije. Obnovu je finansirala Vakufska direkcija Turske, koja je za ovaj projekt izdvojila je blizu dva miliona i 600.000 KM, a izvođač je turska firma “Er-Bu”.
Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija – Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko Miljacke te brojne konake, dućane i druge građevine.
Hamam je 1880. godine izgorio te je ponovo sagrađen na osnovu projekta Josipa Vancaša. Građena u orijentalnom stilu, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv “Gazi Isa-begova banja” koja je imala 18 kabina.
“Isa-beg nase je zadužio brojnim hajratima i najmanje što možemo uraditi jeste obnoviti ih i ponovo ih pustiti u funkciju. Posebno zadovoljstvo nam čini činjenica da smo mi generacija koja oživljava ono što je historija nastojala zaboraviti i ukloniti. Ovo je skroman doprinos našem sveukupnom odnosu prema čovjeku kojem Sarajevo ima zahvaliti za svoj nastanak”, kazali su predstavnici Vakufske direkcije prilikom današnjeg obraćanja prisutnima.
Naglašeno je kako je ovaj je prosto dosta vremena bio ruglo grada, a sada je postao “ogledalo grada i nezaobilazna turistička destinacija.”
Objekt je do rata služio kao skladište preduzeća Higijena, a tokom agresije je oštećen u granatiranju. Tokom obnove izvučeni su kamioni i kamioni otpada, u kojem su nađene, između ostalog, i dvije ručne bombe. Također, iz zidova je počelo rasti drveće, tako da je to znatno usporilo radove, jer je objekt obnavljan tako da se zadrži njegov autentičan izgled.
“Sarajevo je iz više razloga izgubilo svoj prepoznatljivi identitet, a čak i neke segmente višestoljetne tradicije. Revitalizacija jednog objekta visoke historijske i arhitektonske vrijednosti može se razmatrati kao svojevrstan način vraćanja identiteta. Grad je dobio nazad jedan zaboravljeni dio svoje historije, a uspomene mnogih ljudi ovime će biti oživljene”, rečeno je na ceremoniji otvaranja.
Objekt Isa-begovog hamama smješten je na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove ostavljena je izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hamam je pretvoren u hotel koji raspolaže sa 19 soba i dva apartmana, a sav namještaj ke u staroosmanskom stilu, visokog standarda.
Dvorište hamama koje se spaja s dvorištem Careve džamije krasi veliki dimnjak, nekada korišten za zagrijavanje vode u bazenima hamama. Sada će predstavljati svojevrsni spomenik i neće biti korišten.
Nekad veoma njegovana tradicija hamama i kupanja vremenom je postala zaboravljena iako je u Bosni i Hercegovini kao dijelu bivšeg Otomanskog carstva bila veoma jaka među svim građanima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost i spol. Kroz svoju historiju, grad Sarajevo je imao sedam hamama, od kojih je trenutno ovaj u funkciji.
Današnjem svečanom otvaranju prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, koji je dočekan uz uzvike i pozdrave okupljenih građana.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
