Žalbena presuda Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću bit će izrečena u srijedu, 29. novembra. Prvostepenom presudom iz 2013. godine osuđeni su na ukupno na 111 godina.

Dokaz kojim tužioci ukazuju na sličnost Hrvatske banovine iz 1939. i Herceg-Bosne iz 1991.

Sudije su izvukle zaključak da su krajem 1991. godine članovi rukovodstva Herceg-Bosne i čelnici Hrvatske, među kojima i predsjednik u to vrijeme, Franjo Tuđman, ocijenili da je za „uspostavljanje hrvatskog entiteta neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na teritoriju za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni”.

„U najmanju ruku od kraja oktobra 1992. godine, Prlić, Stojić, Petković i Praljak znali su da je ostvarivanje ovog cilja u suprotnosti sa mirovnim pregovorima koji su se vodili u Ženevi i da podrazumijeva premještanje muslimanskog stanovništva izvan teritorije Herceg-Bosne”, navodi se u presudi.

Prema presudi, zločini su bili ishod plana koji su pripremili učesnici u udruženog zločinačkog poduhvata kako bi otjerali muslimansko stanovništvo iz Herceg-Bosne.

Međutim, optuženi se ne slažu sa ovakvim zaključcima sudija.

U martu ove godine, Jadranko Prlić je u žalbi na presudu kazao da Sudsko vijeće nije razmatralo dokaze prema kojima je Herceg-Bosna bila protiv prekrajanja granica i za saradnju sa muslimanima.

Jadranko Prlić, 29. maj 2013. godine.

„Vijeće je pogrešno utvrdilo kriminaliziranu namjeru Herceg-Bosne”, kazao je Prlić.

Branilac Michael Karnavas je članovima Žalbenog vijeća u žalbi poručio da prvostepenu presudu „trebaju uzeti i baciti u smeće”.

„To su greške koje čovjek ne bi očekivao od jednog pretresnog vijeća na međunarodnom nivou”, rekao je Karnavas.

Predsjedavajući Žalbenim vijećem je sudija Carmel Agius, koji ujedno i predsjednik Tribunala u Hagu.​