U izvještaju koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu piše da grupe koje ne pripadaju konstitutivnim narodima u BiH i dalje ne mogu obnašati funkcije vladinim organima niti biti izabrani u organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente.

State Department navodi i da vlasti nisu provodile zabranu nošenja vjerskih simbola u pravosudnim institucijama te da Predsjedništvo BiH nikada nije odobrilo sporazum između Islamske zajednice i države BiH zbog, prema stavovima Islamske zajednice, neodređenih prigovora članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i srpskog naroda.

Posebno se tretiraju i napadi na vjerske dužnosnike i objekte kojih je od 2010. godine, prema podacima Međureligijskog vijeća BiH, bilo 198. Policija je uspjela identifikovati počinitelje samo u 55 napada, a domaći sudovi procesuirali su samo 23 slučaja.

“Dužnosnici Ambasade SAD-a u BiH sastali su se s vladinim dužnosnicima kako bi razmotrili napore u borbi protiv nasilnog ekstremizma vezanog uz religiju i vjersku slobodu”, piše u izvještaju.

Američke diplomate naglasile su bh. političarima da je potrebno promicati poštivanje vjerske raznolikosti i jednakog zakonskog postupanja prema svima uključujući i vjerske manjine.

U izvještaju piše kako u BiH postoji snažna povezanost između etničke pripadnosti i vjere, odnosno bosanskih Srba sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a bosanskih Hrvati s Rimokatoličkom crkvom. Dodaje se da su Bošnjaci uglavnom muslimani te da židovska zajednica prema procjenama ima oko hiljadu pripadnika od kojih većina živi u Sarajevu.

State Department naveo je da su u BiH zabilježeni oblici diskriminacije prema vjerskim manjinama, a kao primjeri navedene su neke općine i generalno područja u RS-u i Kantonu 10.

Posmatrači u BiH izvijestile su američke vlasti o neuspjehu domaćih političara kada je riječ o provedbi odluke Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine navodeći kako bi država trebala izmijeniti ustav i omogućiti svim građanima BiH, uključujući i Židove, kandidovanje za člana Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda.

U izvještaju piše i kako su najveće etničke političke stranke u BiH usklađene sa vjerskim zajednicama, odnosno s Islamskom zajednicom (Bošnjaci), Katoličkom crkom (Hrvati) i Srpskom pravoslavnom crkvom (dvije najveće “srpske etničke stranke).

Neizostavno je bilo spominjanje i odluke Skupštine Kantona Sarajevo iz oktobra 2016. godine koja je osnovnoj školi u Sarajevu dala ime po Mustafi Busuladžiću. U izvještaju se jasno precira kako dominantnu većinu u Skupštini KS imaju Bošnjaci. Ističe se da je na kraju godine preimenovan naziv škole i to nakon žestokih kritika židovske zajednice, opozicije i stranih vlada.

“Zagovornici su tvrdili da Busuladžić nije bio antisemit uprkos njegovoj javnoj podršci fašističkom ustaškom pokretu”, piše u Izvještaju.