Šta status kandidata mijenja za BiH i šta nam donosi? Očekivanja su velika, a obaveze još veće. Izjavio je Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
Euforija je opravdana, kaže Plakalo. Od 2008. godine, kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ovo je jedan od najvažnijih iskoraka nakon 2016. i predavanja aplikacije, smatra on: Ima se pravo biti optimist, ima se pravo malo proslaviti. Međutim, to je i obaveza – mnogo je reformi, prioriteta, startegija… Cijeli sistem se mora mijenjati – dva dana slavlja su dovoljna, od ponedjeljka moramo odgovorno pristupiti implementaciji onoga što čeka BiH naredni period”.
Geopolitičke promjene su jedini razlog dobijanja kandidatskog statusa – BiH nije ništa ispunila što je bilo pred njom, ističe Plakalo.
Što se tiče evropskog novca, neće biti novih fondova – ali otvaraju se nove mogućnosti, navodi Plakalo: “Veliki iznosi će ići za izradu nacionalnih strategija – ali problem je što se u Mehanizmu koordinacije osporava činjenica postojanja državne ili nacionalne strategije”.
Plakalo je dodao kako je, zapravo, Mehanizam koordinacije neefikasan zbog političke opstrukcije i da Evropska komisija zahtijeva od nas ‘jedan glas’: “Nije postignut politički dogovor koja će institucija vršiti nadzor sredstava iz EU-a. To bi trebalo biti Ministarstvo finansija, kao i u zemljama regiona. To će nastaviti vršiiti EU do ne dođe do koncenzusa kod nas ko će to raditi”.
Do prijema u Evropsku uniju će trebati dosta vremena. Ispunjavanje 14 prioriteta je prelazak iz dejtonske BiH u briselsku BiH – i to će potrajati 7-8 godina, a nakon toga ide otvaranje poglavlja, kazao je na kraju Plakalo.
