U opširnom intervjuu za Večernji list visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) govorio je o izmjenama Izbornog zakona, evropskom putu BiH te prijetnjama otcjepljena RS.
Šmit je kazao kako se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, koje bi trebale osigurati veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonske ovlasti.
Povjerenje u izbore
– Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prijevara. U tom dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda – kazao je visoki predstavnik.
Što se tiče izmjena u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu insistiraju stranke s hrvatskim predznakom, od toga, po svemu sudeći, u 2024. godini neće biti ništa:
– To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome ko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektronske identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa.
Na pitanje da li je tačno da je pod pritiskom Amerikanaca da interveniše, dok se Evropska unija oštro protivi novoj odluci rekao je “sve je istina, ali da se mora gledati u kontekstu”.”Ja svakako jesam neko ko kaže da to trebaju učiniti domaći političari. Nažalost, puno puta sam ovdje čuo šta se želi napraviti, ali pitam se gdje je to napravljeno. Dakle, molim vas neka sami sebe malo povuku za vrh nosa. To rade li Amerikanci ili Evropljani, Nijemci, Nizozemci, Talijani pritisak, rekao BiH, uopće nije pitanje. Pravo je pitanje šta žele ljudi, šta žele građani u Bosni i Hercegovini. Mi već petnaest godina imamo vrlo konkretne prijedloge Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS), Vijeća Evrope (VE), Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) koji bi mogli garantovati sigurnost izbornog procesa. Imamo i izvještaje da na svim izbornim mjestima nisu brojani glasovi onako kako su stvarno dati. Tu već postajem pomalo fundamentalističan”, rekao je Schmidt.
Kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uslova koje je Evropska unija postavila, Šmit je naveo kako je odgovornost isključivo na domaćim političarima.
– Mislim da tu ima dosta preduslova na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajuće mandate – kazao je Šmit.
Komentirajući prijetnje Milorada Dodika otcjepljenjem RS od BiH, Šmit je poručio kako su one znak „duboke zbunjenosti“ i „bespomoćnosti“.
Niko ne dovodi u pitanje postojanje RS
Dodao je kako niko ne dovodi u pitanje postojanje RS, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.
– Ovdje se treba koncentrirati na bitne stvari, a to znači i u Evropskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dejton. Danas možemo kritikovati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Dejtonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavdje. Kada je prije 30 godina nastao Dejtonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokratija – utvrdio je visoki predstavnik.
Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Europe moglo doći do novih sukoba u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, Šmitt je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.
– Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Evrope i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Evropljana i Sjevernoatlantskoga saveza. Ne znam šta se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo ovisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. Ko bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo – kazao je u intervjuu za Večernji list visoki predstavnik Kristijan Šmit.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
