Na referendumu, održanom u nedelju, glasalo je 620.000 od 1,8 miliona upisanih birača, nakon čega su vlast i opozicija počeli raspravu da li je to izjašnjavanje bilo uspješno ili ne. Vladajuća koalicija tvrdi da je referendum uspio jer je “za” glasalo više od 90 odsto birača koji su se pojavili na glasačkim mjestima, dok opozicioni VMRO-DPMNE smatra da je izjašnjavanje zbog nedovoljnog odziva propalo.

Premijer Zoran Zaev naglasio je da Makedonija treba da poštuje sporazum s Grčkom i postane članica NATO-a i EU, za šta nema alternative.

Sa druge strane, predsjednik opozicione VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski smatra da je vlast doživjela debakl, a da je Makedonija istinski pobjednik.

“Sporazum s Grcima nije dobio zeleno svjetlo, već stop od naroda”, ocjenio je Mickoski.

Ukoliko opozicija ne prihvati argumente vlade Zorana Zaeva, biće raspisani prijevremeni izbori.

Ivanov: Vrijeme za odgovornost pred makedonskim narodom

U međuvremenu, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov poručio je da je realnost da referendum nije uspio. Pozvao je vladu Zorana Zaeva da ni ne pokušava da promjeni tu stvarnost i istakao da je vrijeme za odgovornost pred makedonskim narodom.

“Ne potcjenjujte suverenu volju makedonskog naroda. Ne može se govoriti o volji većine u uslovima kada zakonski uslovi referenduma nisu ispunjeni. Izlaznost 36,9 odsto nije volja naroda, već 63,1 odsto onih koji nisu izašli”, naveo je Ivanov u svom obraćanju.

Ivanov je, kako su prenijeli makedonski mediji, poručio i da šta god vlada da uradi tu stvarnost ne može da promjeni, a stvarnost je, kaže, da je referendum neuspješan.

“Vrijeme je za odgovornost pred makedonskim narodom. Podrška EU i NATO je kolateralna šteta nepopularnog referenduma. Očekivana podrška EU i NATO-u od preko 80 odsto smanjila se na samo 36,9 odsto”, naveo je Ivanov uz optužbe na račun vlasti da manipuliše građanima i da evroatlatnskim partnerima pruža lažnu sliku.

Ivanov ističe da je na  održanom referendumu, narod odbacio Sporazum sa Grčkom o promjeni imena Makedonije.

“Ljudi su se jasno izjasnili protiv naglih, nametnutih i štetnih odluka usvojenih bez prethodno postignutog nacionalnog konsenzusa. Velika većina je odlučila. Bojkot je glas onih koji su bili potcjenjeni i koje niko nije htio da čuje”, istakao je Ivanov.

U saopštenju Moskve ističe se da reakcija Evropske unije, SAD i NATO na rezultat makedonskog referenduma samo dokazuje da su namjerili da tu državu uvuku u NATO što je prije moguće.

Šta je izvjesnije – promjena ustava ili prijevremeni izbori

Postavlja se pitanje da li je izvjesnija promjena ustava ili prijevremeni izbori.

Analitičar Petar Arsovski smatra da je izvjesnije raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Kaže da su lideri vladajuće partije i opozicije su na čvrstim opozicijama. Mickoski je poručio svojim poslanicima da ne glasaju za ustavne promjene što možda znači da strahuje da ih neko ne potkupi, dodaje Arsovski. Nedovoljna izlaznost na referendum je, kažu analitičari, poraz vlasti i međunarodne zajednice.

Za kolumnistu Gorana Momirovskog centralno pitanje je kako će sada postupiti Zapad – EU i NATO.

“Juče je Zapad pretrpio najveći poraz na Balkanu. Posljednjih mjesec dana u Skoplje su dolazili Angela Merkel, Sebastijan Kurc, Johanes Han, nekoliko puta. Uprkos tome, građani nisu poslušali savjete zapadnih saveznika, a više od 80 odsto Makedonaca je za EU i NATO”, navodi Momirovski.

Poznavaoci prilika u Skoplju kažu da je trenutna kriza veća od one iz 2014. i da je uz posredovanje međunarodne zajednice potreban neki novi dogovor vlasti i opozicije poput Pržinskog.

Slična situacija mogla bi da se desi početkom sljedeće godine u Grčkoj, gdje tamošnji parlament treba da ratifikuje sporazum sa Makedonijom. Međutim, vladajuća kolacija nema većinu za taj čin.