Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za evropske integracije Aleksandar Senić izjavio je da je činjenica – bez obzira da li postoje zvanični pritisci na Beograd da oslabi veze sa Republikom Srpskom i da podrži ustavne promjene u BiH – da barem milion i po ljudi jednostavno ne želi da živi u takvoj zemlji i da teži nečemu drugom. Senić je ocijenio da je BiH u ovom trenutku disfunkcionalna zemlja, koja bi kao takva mogla biti prijetnja stabilnosti Balkana.
“BiH je danas disfunkcionalna zemlja i neophodno je da se obezbede uslovi, da ona profunkcioniše, jer će u suprotnom biti stalni izvor nestabilnosti na Balkanu. To znači da same ustavne promene, bez ekonomskog oporavka BiH, neće bitno promeniti situaciju i doneti toj zemlji preko potrebnu političku stabilnost”, konstatovao je Senić za novosadski “Dnevnik”.
U političkoj javnosti Srbije sve prisutnije su priče da Njemačka i ostale zemlje Zapada vrše stalni pritisak na Beograd da oslabi veze sa Republikom Srpskom i da podrži ustavne promjene u BiH.
Porodice i pojedinci iz BiH većinom iseljavaju u Francusku, Srbiju, ali i zemlje Skandinavije. Prema podacima Unije za održivi povratak i integraciju BiH stanje je alarmantno u Zvorniku, Livnu, Bosanskom Grahovu, Kupresu, Sanskom Mostu, Bihaću, Ključu, ali i u Bratuncu, Srebrenici, Zvorniku, Milićima i Kalesiji.
Unija za održivi povratak i integraciju BiH mreža je sa 104 nevladine organizacije iz BiH čiji je cilj potpuna depolitizacija povratka i stvaranje uslova za održivi povratak izbjeglica i raseljenih lica i njihovu integraciju u društvenu zajednicu.
Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić kazala je za Klix.ba kako je ova nevladina organizacija krenula sa projektom Podrške Aneksu 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma gdje su imali zadatak da evidentiraju najugroženije porodice u BiH i njihove potrebe.
“Kada smo krenuli sa Sjeverozapadnom, Sjeveroistočnom Bosnom, Posavinom i drugim dijelovima došli smo do podataka da tih ljudi u povratku fizički nema”, rekla je Zukić.
Predstavnici Unije za održivi povratak i integraciju BiH u razgovoru sa predstavnicima mjesnih zajednica u BiH i sa predstavnicima ljudi koji žive u tim područjima dobili su alarmantne podatke o broju odlaska ljudi, odnosno o broju odlaska kompletnih porodica, a naročita mladih osoba.
“Primijetili smo u Zvorniku, koji je bio svijetli simbol povratka da u mjesnim zajednicama kompletne porodice odlaze prodajući dio svoje imovine. Odlaze ilegalnim putevima i preko ljudi kojim moraju za to platiti. Mnogi od njih su se vratili, konkretno iz Francuske jer su sami poželjeli da se vrate u BiH. Uslovi koje su im ponudili u azilantskim centrima nije obećana budućnost zbog koje su naši ljudi krenuli ka tim zemljama”, rekla je Zukić.
Ovaj projekat krenuo je 2013. godine, a godinu dana poslije u Uniji su imali podatak o ukupno 68 hiljada registrovanih lica.
“Ljudi odlaze iz ekonomskih razloga, zbog nepoštivanja osnovnih ljudskih prava kada je u pitanju obrazovanje i zapošljavanje, ali i infrastrukture jer mnogi su bili u mraku bez električne energije. Također neka djeca su daleko putovala u školu jer njih u selu bude po pet ili šest, dakle petoro djece iz različitih razreda bude u istom razredu zbog čega su smatrali da je to nekvalitetno obrazovanje.Također u mjestima gdje su bile dvije škole pod jednim krovom ljudi su odlučivali da sa porodicama odlaze”, kazala je Zukić.
Ona je dodala i da mladi ljudi odlaze iz BiH naročito iz Livna, Grahova, Kupresa i generalno iz Kantona 10.
“To su sablasni gradovi. U Bosanskom Grahovu nema dovoljno srednjoškolaca pa oni odlaze u Drvar u školu. Što se tiče Sjeverozapadne Bosne, toliko smo bili razočarani u gradovima Federacije BiH gdje mladi odlaze iz Bihaća, Ključa i naročito iz Sanskog Mosta gdje imamo udaju i ženidbu zbog papira što je već poznato”, rekla je Zukić.
Zukić ističe i kako ponovo imamo talas odlaska ljudi u zemlje sa kojima BiH nije potpisala bilateralne sporazume, te da se pita šta je uopće smisao procesa održivog povratka.
“U dijelovima Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Milića, Kalesije pratili smo da je bio ubrzani odlazak, naročito u Francusku. Mladi također odlaze u Srbiju studirajući i ne vraćajući se. Mladi koji su hrvatske nacionalnosti odlaze prema Dalmaciji, pa prema zemljama Evrope. Iz Sarajeva imamo slučajeva odlazaka u Švedsku, Norvešku i Finsku”, kazala je Zukić.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
