Visoki predstavnik Christian Schmidt bio je gost jutarnjeg programa BHRT-a u kojem je komentarisao političku situaciju u Bosni i Hercegovini, pitanje državne imovine i javnog RTV servisa.
Schmidt je kazao da je prošla godina bila godina izgubljenih prilika i da bi imali više šansi na putu ka EU i jačanju teritorijalnog integriteta.
“Ne bih rekao da je jedna osoba odgovorna za sve. Mislim da se tu radi o saradnji. Moram reći da je Vijeće ministara moglo više učiniti, ali nije. Nemamo ministra sigurnosti. Ne znamo da li radi ova koalicija, mislim da su bile neke prilike, ali nažalost te prilike nisu iskorišćene”, kazao je Schmidt.
Poručio je da ni najmanje ne osjeća odgovornost za zastoj Bosne i Hercegovine, ali da se često traži neki krivac.
“Oni koji su zaista odgovorni krive nekog drugog, kako bi skrenuli pažnju sa sebe. Ja sam radio na poboljšanju vladavine zakona i ekonomije. Nikad nisam doveo u pitanje postojanje Republike Srpske. Ja moram braniti Dejtonski sporazum. Nekada ljudi imaju političke fatamorgane i stvaraju slike koje su pogrešene. Takvim pojedincima moram reći da pogledaju sami sebe i šta su oni učinili”, rekao je Schmidt.
Schmidt je kazao da ostaje u Bosni i Hercegovini dok ne završi mandat koji se odnosi na Program 5+2 i da misli da to nije ispunjeno.
“Ja sam iznenađen natpisima da visoki predstavnik odlazi. Nisam izjavio da idem, ne u ovom trenutku kada zajednički možemo ocijeniti, dok razvoj Bosne i Hercegovine nije održivi i nepovratan i nadam se da ćemo vremenom to postići. Nadam se da zato neće biti potrebno više od nekoliko godina”, navodi Schmidt.
Na pitanje da li će biti posljednji visoki predstavnik rekao je da neke stvari “samo Bog zna”, ali da ne vidi da postoji veliki broj ljudi koji su zainteresovani za preuzimanje njegovog posla.
“Ja zaista volim narod u Bosni i Hercegovini, ne mogu reći da isto osjećam prema svakom političaru. Ured visokog predstavnika mora da vodi računa o građanima, da osigura da građani imaju svoja prava. Ovo nije država izgrađena na političkim strankama, ona pripada njenim građanima”, istakao je Schmidt.
Negirao je da je učestvovao u spominjanim razgovorima Washingtona i Berlina i da osim Cvijanović niko nije tražio da on podnese ostavku.
“Ja mogu govoriti samo o sporazumima u kojima sam učestvovao. Pozicija visokog predstavnika i ured visokog predstavnika to su ad hoc institucije. Ja se nadam da ću ja završiti posao i biti posljednji visoki predstavnik. Mislim da moramo dati odgovore u narednim godinama. Moramo uspješno provesti program pet plus dva i u tom smislu da BiH odvedemo ka evropskim integracijama. Oni koji ne žele da visoki predstavnik bude tu, imaju odličnu priliku da otvore pregovore s EU i da olakšaju situaciju. Oni protivrječe sami sebi, očekuju da će se stvari promijeniti, a ne pridonose promijenama”, rekao je Schmidt.
O Draganu Čoviću je kazao da ga smatra za optimističnu osobu i da ako on ili drugi smatraju da stvari idu dobro i da neće biti potreba za visokim predstavnikom, da je to politička pozicija i da se slaže da je potreban optimizam, ali da se mora i zajednički raditi na poboljšanju situacije.
“Jednom mi je neko rekao da sam previše Nijemac i da bih trebao biti prilagodljiv, ali i kao Helmut Kohl pokušavam da sjedim i radim, ja mogu da igram samo svoju ulogu i radim samo svoj posao. Nekad sam iznenađen uvredama koje su mi upućene i ovo nije dio političkog razgovora, nego je neka vrsta političkog vrtića. Kada odem u Hercegovinu ili RS, građani se ne ponašaju prema meni na uvredljiv način. Nedavno sam razgovarao s hrvatskim političarima oko raznih pitanja, uključujući i ono što oni nazivaju legitimno predstavljanje i mislim da o tome treba razgovarati. Također, razgovarati o slučaju Sejdić Finci i kako se to riješiti”, naveo je Schmidt.Na pitanje o nametanju izbornog zakona, kazao je da je to posao koji treba da obavi Parlament, ali da će on da razmisli šta može učiniti, ali pitanje izbornog zakona ima veze i s Ustavom jer odluke Evropskog suda za ljudska prava moraju biti provedene te poziva sve da sjedu i nađu rješenje.
“Zakon je onakav kakav je s mojim izmjenama. Postoji mogućnost da će se tehnologija koristiti na izborima ove godine. Ovo nije jednostavno provesti sve odjednom. Očekujem da izborni proces posmatra veliki broj posmatrača. CIK je izjavila da je na više od 100 biračkih mjesta se desila izborna prevara. Ovo se mora izbjeći. CIK mora upotrijebiti sve raspoložive alate kako bi osigurali da se poštuje volja birača, a ne onih koji smatraju da sami trebaju ispuniti glasačke listiće”, poručio je Schmidt.
Za državnu imovinu je kazao da je njegova prva inicijativa bila da pozove Parlament da nađe rješenje i da vidi da je taj proces ponovno pokrenut i da postoje prijedlozi Komšića, Mehmedovića, ali da zna da je to prepreka za investicije i da zajedno s izgradnjom autoputa 5c mora se donijeti odluka o državnoj imovini i da mora biti pritisak na političare kako bi više uradili.
“Neki kažu da ako postoji državna imovina to znači da ne postoji RS. To je besmisleno, svaki dio države ima pravo na imovinu i svaki dio države treba da je koristiti u interesu građana BiH i ja sam siguran da postoji veliki pritisak od strane EU i SAD. Ja sam spreman pomoći na konstruktivan način i smatram da oni koji su izabrani da je njihov posao da odlučuju o ovakvim pitanjima. Pružit ću im podršku samo ako to bude neophodno”, kazao je Schmidt.
O Danu RS-a je kazao je rekao da se ne oduzima pravo RS na obilježavanje praznika nego se radi o načinu obilježavanja jer je praznik neustavan zbog odluke Ustavnog suda i da je podcijenio intenzitet i da bi bolje bilo se pozvati na bilo koji drugi dan godine i pozvati sve građane RS-a, a ne samo Srbe, da skupa proslave.
“Ja mislim da sam napravio bitan korak. Ja nisam komisija za budžet. Predsjedništvo je predložilo da ove kulturne institucije imaju vlastiti budžet i ne znam zašto nije uključeno. Ne bih da savjetujem članove Predsjedništva mi govorimo o kulturnom nasljedstvu i budućnosti države. Vidim da je ostvaren neki napredak, neki su u većim problemima od drugih. Vidim da NUB ima problem i u objektu i da imaju planove za izgradnju i da UNESCO pridonosi i da dobijaju novac uglavnom od Federacije”, naveo je Schmidt.
Rekao je da je primio pisma od menadžmenta i sindikata BHRT-a i da mu je jasno zašto su oni koji su slali pisma zabrinuti i da ne znaju budućnost javnih emitera.
“Želim da kažem da gospodin Forto traži privremeno rješenje i da se vode razgovori o ovom pitanju i da su neki zaboravili da je javni servis jedan od uslova Evropske unije”, poručio je Schmidt.
Schmidt je rekao da se vode razgovori kako obezbijediti novac za BHRT i da BHRT treba novac, ali da nedostaje novi koncept i restrukturiranje.
“Ovo je odgovornost Parlamenta. Znam da i ja mogu pružiti podršku, ali ne bih ja trebao biti taj koji radi te poslove. Javni emiter BHRT je u ozbiljnom problemu i vidim da se nešto dešava u Parlamentu i Vijeću ministara. Mislim da je neophodno da se oni podstaknu da ovo urade. Odgovornost leži na onim čiji je to posao da riješe ovo pitanje. Ja razumijem stanje u kojem su zaposlenici. Mi moramo imati javne emitere. Mora se ovo pitanje uzeti ozbiljno. Vidjeli smo da je sud u Banjoj Luci donio odluku da se novac treba isplatiti. Znam da nije provedeno, a EU i ostali će pratiti situaciju”, kazao je Schmidt.
Schmidt je naveo da je spomenuto da je mnogo ljudi reklo da im ne treba visoki predstavnik, a da ih onda treba pitati kako rješavaju probleme.
“Svi ti ljudi koji znaju kako treba raditi, ali ne pridonose. To nije nedostatak političke volje nego ne ispunjavaju obaveze. Oni koji su izabrani trebaju raditi svoj posao i ne trebaju kriviti nedostatak političke volje. Političari moraju shvatiti da je njihova uloga da brine o građanima, a ne svojim interesima”, poručio je Schmidt.
O svojoj plati Schmidt je rekao da ne prima novac iz Bosne i Hercegovine od novca Međunarodne zajednice te da se ne radi o 24.000 eura koliko je tvrdio Milorad Dodik.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
