Počelo je protestima, nastavljeno zahtjevima za bolje uslove rada, i na kraju pretvoreno u još jednu priliku za odmor. Iako jednako crven kao u 19. vijeku, karanfil, kao simbol radničkog bunta, više nije u modi. Oštrica zahtjeva vremenom je otupila, iako razloga za insistiranje na pravima radnika ima kao i prije više od stotinu godina. Ovogodišnji 1. maj u Srpskoj protiče u iščekivanju novog Opšteg kolektivnog ugovora. Za mnoge je ovaj dan, ipak, više sinonim za nekad popularna prvomajska druženja. U svjetlu neuspjelih pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru po novom Zakonu o radu, radnici u Srpskoj nemaju pretjerano razloga za slavlje. Iako su i jedni i drugi radnicima čestitali praznik, i Sindikat i poslodavci, ispostavilo se, za radnike se zalažu, bar za sada, samo deklarativno, pa krivicu za neuspjele pregovore prebacuju jedni na druge.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, smatra da je za loš položaj radnika u Srpskoj glavni krivac je Sindikat, jer on predstavlja radnike u upravi, a “niko ne razmišlja o realnom sektoru”. Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da radniku isplaćuje platu poslodavac, a da smo u Srpskoj imali i još uvijek imamo dobre kolektivne ugovore, te da je “problem što se oni u jednom dijelu preduzeća ne primjenjuju, krivac za to je sistem, to rade kontrolni organi, ne Sindikat”.
1. maj, Praznik rada, radnici u Federaciji dočekuju bez općeg, a pogotovo bez granskih kolektivnih ugovora. Opći kolektivni ugovor bi trebao biti objavljen uskoro, a potpisivanje granskih tek počinje.
Opći kolektivni ugovor je potpisan 10. februara, uz višemjesečnu nedoumicu ko šta s kim treba potpisati i kad. Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća zaključeno je da će opći kolektivni ugovor biti objavljen u tekstu u kojem je potpisan zajedno sa Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom.
Safudin Čengić, iz Udruženje poslodavaca FBiH, kaže kako nema razloga da opći kolektivni ugovor bude objavljen poslije prvomajskih praznika.
«Drugi je zaključak da se donese odluka na Vladi o njegovom proširenju djelovanja na sve poslodavce», ističe Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Sada na red dolazi usaglašavanje i potpisivanje granskih kolektivnih ugovora, a s tim i nove zavrzlame oko nadležnosti za pregovaranje. Naime, problem se javlja oko preduzeća u kojima Vlada ima učešće u vlasništvu i oko institucija koje su od interesa za državu. Prema konvenciji Međunarodne organizacije rada, isključiva nadležnost pregovaranja je na Savezu sindikata i Udruženju poslodavaca. Ono što nije jasno je na koji način će Vlada, kao djelimični ili stopostotni vlasnik, biti dio pregovora. Poslodavci nude jedno rješenje.
«Ono što ne bude moglo kroz granske kolektivne potpisivat će se kroz direktne ugovore između Sindikata i poslodavaca u firmama», pojašnjava Čengić.
Sindikalisti imaju drukčiji stav.
Bajramović smatra kako je nekome cilj da se ide samo na kućne kolektivne ugovore: «Nama to nije cilj i mi ćemo insistirati da se granski potpišu za sve grane, a ako ništa – makar 16 onih koje smo dosad imali».
Sljedeća sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća trebala bi rezultirati bar okvirnim dogovorima o ovom pitanju, ali optimizma nedostaje, s obzirom na iskustvo sa usaglašavanjem općeg kolektivnog ugovora.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
