Odluka da se Amerika povuče iz Pariskog sporazuma drugi je veliki udarac automobilskoj industriji u svijetu u toku mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, kažu analitičari.
Prva poruka na samom početku mandata bila je da će Amerikanci kupovati samo vozila proizvedena u SAD bez carine, a najnovija odluka ponovo u igru vraća naftni lobi, koji je, po mišljenju analitičara, otišao u zaborav.Umjesto da se do 2025. ukinu vozila na dizel i benzin, kao što je to i zakonski riješila većina evropskih zemalja, Amerika i dalje ostaje oaza zagađivača, u cilju zaštite američke ekonomije, kažu njemački automobilski analitičari.
Američko tržište, čiji automobili godišnje u atmosferu puste više od 30 odsto ugljen-dioksida, u ovom slučaju bilo bi jedino na kojem bi moglo da se i poslije 2025. godine kupuju automobili na dizel i benzin.
“Pravila u ovom poslu postavljaju se na nekoliko decenija, a Amerika je važan partner. Na kraju, oni su osvojili Evropu svojim elektromobilima ‘tesla’. Mi smo bili prinuđeni da sve snage okrenemo novim tehnologijama zbog već donesenih zakona. Promjena kursa bi nas sve koštala. Mnogi od nas i ne mogu nazad, mi ćemo sigurno ići ka elektromobilima”, kaže Karlos Groš iz “Renoa, Nisana, Micubišija”.
Njemački proizvođači automobila već su platili Obaminoj administraciji kaznu od 15 milijardi dolara zbog varanja na testovima za izduvne gasove. Ovaj novac ide u ekološke fondove za koje Tramp tvrdi da su nepotrebni i rasipnički. Njemački proizvođači automobila su i prvi prihvatili da razviju i nova električna vozila, a njihov razvoj do sada je koštao bilione evra.
“Mi i dalje idemo putem elektromobila, vjerujemo u novu tehnologiju. U Evropi su zakoni jasni: ko ne bude imao emisiju izduvnih gasova nula do 2025, nema šta da traži na tržištu. Već sada je, na primer u Parizu, zabranjeno u centru voziti automobile starije od 2000. godine. Evropa mora napred zbog sopstvenog ekološkog zdravlja”, kaže Mark Adams iz “Opela”.
Tokom 20. veka, srednja temperatura Zemljine površine se povećala za oko 0,8 stepeni Celzijusa, pri čemu je do oko dve trećine povećanja došlo posle 1980. Odluka da se pređe na čiste tehnologije doneta je u Parizu, kažu stručnjaci – iz čisto praktičnih razloga. Sa njom se složio i najveći zagađivač u auto-sektoru – Kina.
Podjela posla već sada postoji: da evropski proizvođači prave nove motore i sisteme, a Kinezi baterije. Međutim, izlazak Amerike iz Pariskog sporazuma zahtjeva nove planove.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
