– Pravi problemi nastaju polovinom marta, kada dolazi do zaustavljanja ekonomskih aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i pada javnih prihoda. Makroekonomske simulacije u izvještaju pokazuju da će BiH imati pad BDP-a za 2020. godinu od 3,97 do 9,53 posto. Ovo znači 96.767 nezaposlenih osoba do kraja godine, shodno pesimističnom scenariju – naglašeno je u izvještaju.

Dodaje se da je pravovremenom primjenom mjera iz izvještaja moguće ovaj broj održati na nivou do 33.284 nezaposlena U izvještaju se posebno naglašavaju postojeći negativni makroekonomski uvjeti u BiH (nestabilnost penzionih sistema, usporavanje ekonomije u 2019. godini na nivo od 2,8 posto, uz odlazak od oko 50.000 građana u datoj godini) koji zemlju čine nespremnom za postojeću krizu, uz napomenu da se najveći pritisci očekuju na zdravstveni sektor i zavode za zapošljavanje.

– Poseban finansijski teret se odnosi na interventne mjere vlada za stabilizaciju ekonomije. Procjena je da će trebati minimalno dvije milijarde KM sredstava u ovoj godini – pojašnjeno je.

Mjere u izvještaju su klasificirane po ročnosti efekata (kratkoročne i srednjoročne) i nadležnostima (državne, entitetske, kantonalne i gradske/općinske).

– Mjerama se nastoje iskoristiti potencijali javnog i finansijskog sektora u svrhu stabilizacije i spašavanja realnog sektora bh. ekonomije. To prije svega podrazumijeva odgađanje i privremeno smanjenje poreznih i drugih obaveza prema državi, zatim osiguranje protoka roba, uz aktivniju saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama. Izmjena Zakona o PDV-u, kao najvažnijem porezu u državi, od ključne je važnosti za privredu. Na nivou entiteta potrebno je uspostaviti stabilizacijske i garantne fondove te preuzeti plaćanja doprinosa za penziono i osiguranje u slučaju nezaposlenosti za pravna lica do isteka stanja prirodne ili druge nesreće.

Nužno je čim prije omogućiti normalno funkcioniranje privrede i ukinuti antitržišne mjere kontrole cijena. Entiteti trebaju da provedu emisiju “korona obveznice” kao osnovnog izvora finansiranja predloženih mjera. Kantoni u FBiH imaju najbolje alate za “kreativna rješenja” poput obrazovne i medijske podrške, digitalizacije, ali i unapređenja industrijske zaštite. Konačno, gradovi i općine trebaju biti prva linija pomoći lokalnoj privredi, a naročito obrtnicima koji u ovom trenutku u najvećem broju gase svoje firme – navodi se.

Sve mjere navedene u izvještaju ovise o vanrednom finansiranju, koje treba osigurati kroz međunarodne donacije, kredite iz inozemstva, kredite iz domaćih izvora, kroz emisije obveznica i dostupnim budžetskim sredstvima (budžetske uštede).

– Sve predložene budžetske uštede, koje moraju uslijediti, imaju dugoročan efekt na stabilizaciju budžeta u narednom periodu kada recentna zaduženja dođu na naplatu. Budžetska likvidnost se, osim toga, održava intenziviranjem javno-privatnog partnerstva i suspenzijom općih kolektivnih i granskih ugovora, čime se štiti od masovnih tužbenih zahtjeva zaposlenika u javnom sektoru – naglašeno je.