Još jedna proizvodna sezona u Bosni i Hercegovini počela je bez optimizma. Dok priroda buja, domaći poljoprivrednici u problemima. Poskupljenja repromaterijala, niska otkupna cijena i neizvjesni poticaji postaju konstanta, a ne izuzetak.
Za većinu poljoprivrednika sezona počinje s minusom, a završava s neizvjesnošću. Iako se rizik podrazumijeva, sve češće se ispostavlja da ulaganje nema pokriće, jer kada dođe žetva, tržište diktira uslove koje ratari više ne mogu da isprate.
“Svake godine cijena repromaterijala ide prema gore, ali mi kao proizvođači moramo se prilagoditi. Dosta je veliki ulog pri samoj sjetvi, samo što se dosta puta desi da su, kad dođe žetva, cijene vrlo loše”, govori Damir Pavković, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH.
Na području Federacije podrška u vidu podsticaja postoji, a prizvođači ističu da su zadovoljni. S druge strane, u RS-u podsticajima ratari nisu zadovoljni, tvrde da ta sredstva, osim što su nedovoljna, često i kasne. Dođu u vrijeme kada su radovi u polju već završeni.
Dok se na papirima sklapaju agrarni budžeti, u zemlji raste samo briga. Jer kada proizvodnja stagnira ili se gasi, posljedice se ne broje samo u tonama žita ili litrama mlijeka, već u broju napuštenih kuća, ugašenih farmi i generacija koje odustaju od korijena.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
