Unsko-sanski kanton je kanton koji prednjači u stočarstvu, prvenstveno u mljekarstvu. Poljoprivreda je i dalje privredna grana zahvaljujući kojoj mnoge porodice u ovom kantonu imaju posao i solidnu zaradu.
Međutim, i ovdje koči složena politička situacija u zemlji – još uvijek neusaglašena Strategija razvoja poljoprivrede na državnom nivou. Naši poljoprivrednici još uvijek razmišljaju hoće li dobiti poticaj na vrijeme i da li će ih unišititi neka jaka nelojalna konkurencija.
– Ove godine vrijeme je išlo na ruku poljoprivrednicima, što nije slučaj sa ukupnom situacijom u agraru. Duguju nam sredstva poticaja za šest mjeseci, nije puno toga isplaćeno. Ova vlast po pitanju zaštite domaće proizvodnje ne radi ništa – naglašava Ermin Veladžić iz Udruženja proizvođača mlijeka.
– Opstaju samo oni koji su uložili – rekao nam je poljoprivrednik iz Bihaća, Sead Selmanović. On se dvadeset godina bavi poljoprivredom i kaže da kad bi morao sve ispočetka, da se vjerovatno na to ne bi ni odlučio.
– Ulaganja su velika, oštra konkurencija guši male proizvođače, a banke nisu spremne pratiti situaciju na tržištu – dodaje Selmanović.
Poljoprivrednici smatraju da država vodi lošu agrarnu politiku. Primjer je i gubitak više desetina miliona eura na godišnjem nivou, koja su na raspolaganju BiH iz evropskih fondova. Ta sredstva našim poljoprivrednicima nisu isplaćena, jer država nije ispunila uslove koji su važeći za sve zemlje Evrope.
Direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, Hamdija Čirić kaže da je „Ured sam bio jedan od uslova za dobijanje sredstava iz EU fondova. On jeste na dobrom putu da postane IPARD platna agencija, međutim sada nemamo politički koncenzus i zbog toga zaostajemo.“
Za razliku od BiH, Srbija je za period od 2014. do 2020. godine dobila bespovratna sredstva iz evropskih fondova u iznosu od 200 miliona, a Makedonija od 110 miliona eura. Sredstva su namijenjena za projekte kapitalnih investicija u poljoprivredi.
ZADNJE VIJESTI IZ USK
