Polaskom u vrtić dijete ulazi u kolektiv u kojem je eksponirano većem broju različitih uzročnika (virusa i bakterija) koji aktiviraju njegov imuni sistem te češće obolijevaju. Najveći broj djece boluje od upala gornjih disajnih puteva, koje se šire kapljičnim putem (kihanje, kašalj, sekret iz nosa) te se zaraza vrlo brzo širi među ostalom djecom.

“Uz tegobe s dugotrajnom sekrecijom iz nosa i kašljanjem, djeca u predškolskoj ustanovi dva-tri puta mjesečno dobiju povišenu tjelesnu temperaturu. Najčešće se radi o virusnim infekcijama koje ‘prolaze’ kroz grupu svakih desetak dana ili tzv. miješanim infekcijama (virusne i bakterijske) pa se roditeljima čini da su ‘stalno bolesni’ otkako su krenuli u vrtić”, kazala je prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić.

Tome doprinose i sezonska učestalost obolijevanja, zatvoren prostor, manje izlazaka na svjež zrak u hladnijem periodu godine, grijanje, ali i to što je kod male djece imuni sistem u razvoju te su djeca češće bolesna.

“Kolektiv, vrtić ili škola je djetetov kontakt s većim brojem djece, od kojih su neka prehlađena, neka u inkubaciji infektivne bolesti, a neka zdravi kliconoše. Mala djeca koja su vrtić pohađala od dobi dvije i po godine boluju više disajnih infekata i upala uha u predškolskom uzrastu, a manje boluju kasnije u školskoj dobi, jer je kroz taj period njihov imunološki sistem proizvodnjom antitijela protiv uzročnika sazrijevao i jačao”, objasnila je.

S obzirom na to da je polazak u vrtić najčešće na početku jesenjeg perioda, kada u zraku cirkulira veliki broj uzročnika bolesti disajnih puteva, prostorije se zatvaraju i griju, manje je prozračivanja i uopšte boravka na svježem zraku, veoma je važno da roditelji u svakoj prilici izvode djecu na čist zrak.

Učestalost i težinu upala disajnih puteva, koje su ujedno i najčešće infekcije čovjeka uopšte, možemo smanjiti na način da osiguramo optimalne uslove, kako bi prirodni mehanizmi odbrane bili što učinkovitiji.

Zdrava i raznovrsna ishrana koja je djetetu važna za rast i razvoj doprinosi i imunološkom sistemu, kao višestrukim linijama odbrane od bolesti. Tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku jako osnažuju dječiji organizam.

“Veliki doprinos dječijem zdravlju je imunitet koji se stiče kroz vakcinaciju. Rutinska vakcinacija koja započinje odmah po rođenju štiti dijete u periodu kada su najosjetljiviji od teških zaraznih bolesti koje mogu trajno oštetiti zdravlje.Treba težiti tome da sva naša djeca budu zaštićena vakcinacijom, a posebno kada polaze u vrtić i u školu”, kazala je Junuzović-Kaljić.