BiH do sada otplatila tri stand by aranžmana sa MMF-om, a preostaje još otplata četvrtog aranžmana sa tom finansijskom institucijom.
Vanjski dug BiH, prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, iznosi 8,65 milijardi KM i za oko 250 miliona KM je veći u odnosu na kraj 2015. godine. Uprkos rastu i kritikama dijela javnosti zbog planiranih novih zaduženja, vanjski dug BiH je zanemariv u poređenju sa zemljama regiona.
BiH najmanje zadužena
Poređenja radi, komšije iz Hrvatske su se zadužile 44,6 milijardi eura, dok Srbija duguje 25,24 milijarde KM. BiH spada u grupu najmanje zaduženih zemalja u ovom dijelu Evrope, s obzirom da vanjski dug iznosi 33 posto BDP-a. Prema tzv. maastrichtskom kriteriju, podnošljiv udio vanjskog duga u BDP-u je ispod 60 posto. Taj udio u Hrvatskoj, poređenja radi, iznosi 103,7 posto BDP-a.
Ipak, visina našeg duga, prema mišljenju profesorice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azre Hadžiahmetović, ne znači da olako možemo ulaziti u nove kreditne aranžmane.
– Naš ukupan dug po svim ekonomskim parametrima, u skladu sa drugim parametrima i ekonomskim performansama, nije tako zabrinjavajući. Međutim, ono što je zabrinjavajuće je što se ne generira dovoljno ekonomskog rasta da se bez teškoća servisiraju obaveze po vanjskom dugu i zato treba biti vrlo oprezan prema svakom novom dugu. Mislim da dobro treba dovesti u vezu svako novo zaduživanje sa drugim ekonomskim parametrima – izjavila je profesorica Hadžiahmetović u razgovoru za Faktor.
Trinaestog jula ove godine bi Izvršni odbor MMF-a našoj zemlji trebao odobriti novi kreditni aranžman u iznosu od 550 miliona eura. BiH je do sada koristila četiri stand by aranžmana sa MMF-om. Tri stand by aranžmana su, sudeći prema posljednjem izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH, u potpunosti otplaćena, a otplata četvrtog stand by aranžmana je u toku i za otplatu je preostalo nešto više od 977 miliona KM.
Niska kamata
Gotovo 18 posto ukupnog vanjskog duga, zaključno sa krajem 2015. godine, odnosi se na tzv. „stari“ dug, odnosno naslijeđeni komercijalni dug prema Pariskom klubu kreditora (765,5 miliona KM), Londonskom klubu kreditora (291,6 miliona KM) i IBRD-u (442,21 milion KM). Taj dug se postepeno smanjuje, s obzirom da je učešće tog duga u ukupnom vanjskom dugu 2014. godine iznosilo 19,65 posto, a 2013. godine 21,75 posto.
Kada je „novi“ dug u pitanju, on se uglavnom odnosi na međunarodne finansijske institucije kao što su Svjetska banka, EIB, MMF, EBRD i Evropska komisija, a radi se o kreditima sa dugim rokom otplate i niskom kamatom. Prosječna kamatna stopa na vanjski dug u 2015. godini iznosi 1,49 posto. Trenutno otplaćujemo nešto manje od pet milijardi KM, dok su 3.458,87 milijardi KM u grejs periodu.
Vanjski dug BiH po kreditorima (mart 2016.)
Svjetska banka IDA – 1,89 milijardi KM
Svjetska banka IBRD – 840 miliona KM
Evropska investiciona banka – 1,62 milijarde KM
Međunarodni monetarni fond – 977 miliona KM
Evropska banka za obnovu i razvoj – 972,6 miliona KM
Evropska razvojna banka – 95 miliona KM
Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede – 78,6 miliona KM
OPEC – 47 miliona KM
Evropska komisija – 226,9 miliona KM
Saudijski razvojni fond – 104,2 miliona KM
Japan – 53,4 miliona KM
Kuvajt – 17,2 miliona KM
BAW AG, Izvozno-uvozna banka Koreje, KFW, vlade Belgije i Španije – 513,3 miliona KM