Supsidijarna zaštita odobrava se strancu koji ne ispunjava uslove za odobrenje statusa izbjeglice iz člana 19. Zakona o azilu BiH ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemlju uobičajenog mjesta boravka suočiti sa stvarnim rizikom od teške povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U Izvještaju o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu navedeno je da u BiH, prema podacima iz jula ove godine, 74 osobe imaju status izbjeglice, dok 38 osoba ima status stranaca sa supsidijarnom zaštitom.

Stranci pod supsidijarnom zaštitom porijeklom su iz Turske (22 osobe), Sirije (11 osoba), dvije osobe su iz Iraka i po jedna osoba iz Egipta, Kuvajta i Pakistana. Na podatke koji se odnose na izbjeglice i strance pod supsidijarnom zaštitom u BiH primjenjuju se propisi o zaštiti ličnih podataka koji se odnose i na državljane BiH.

“U odnosu na zemlju porijekla, sve informacije i podaci o izbjeglicama u BiH i strancima pod supsidijarnom zaštitom smatraju se povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje ministarstva i pismena saglasnost osobe ili njenog zakonskog zastupnika, na koje se taj podatak odnosi”, navodi se u Izvještaju.

Najviše stranaca pod supsidijarnom zaštitom boravi na teritoriji Kantona Sarajevo (28), Tuzlanskog kantona (pet), Srednjobosanskog kantona (tri) i Zeničko-dobojskog kantona (dva).

U odnosu na podatke iz Izvještaja za 2017. godinu broj izbjeglica je manji (nije bilo novih rješenja kojim se odobrava izbjeglički status u BiH), dok je broj stranaca pod supsidijarnom zaštitom u porastu.