Iako Italijani riječ đelato koriste za sladoled, ta dva pojma uglavnom ne opisuju istu stvar. Na prvi pogled, poprilično su slični – slatki hladni deserti, a oba se prave sa sličnim sastojcima. Ali, njihove sličnosti tu završavaju.
Između sladoleda i gelata postoje značajne razlike kada su u pitanju omjeri sastojaka i tekstura, ali i proizvodni procesi.
Ako se pitate koja od ove dvije poslastice je prva napravljena, to je, svakako đelato.
Moderni gelato vuče korijene iz Italije još iz 16. vijeka, dok su stanovnici s druge strane okeana modernu verziju sladoleda upoznali tek dva vijeka kasnije. Međutim, i gelato i sladoled, prema mišljenjima istoričara vuku korijene iz azijskih kultura, gdje se još ranije konzumirao drobljeni led uz različite arome.
I đelato i sladoled su smrznuti mliječni deserti napravljeni od mlijeka, slatke pavlake, šećera, dodatka različitog voća ili aroma.
Glavna razlika je u tome što đelato ima niži postotak masnoće, više mlijeka nego pavlake i proizvodi se procesom sporog mućenja. Zbog toga ima manje kalorija i manje vazduha, što čini njegovu teksturu gušćom, a ukus punijim i koncentrisanijim u poređenju sa sladoledom.
Zbog svoje gustoće đelato se obično čuva na višoj temperaturi od običnog sladoleda kako bi se osigurao savršen nivo kremaste teksture i svilenkasti završetak koji su bitne karakteristike svakog gelata. Takođe, postoje razlike u načinu na koji se poslužuju. Dok se sladoled grabi na kuglu i tako stavlja u kornet ili posudu, đelato se pljosnatom špatulom razvlači po kornetu.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
