Podsjećamo voćare da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene.
To podrazumijeva sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne dijelove treba iznjeti iz voćnjaka i spaliti. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, sa debla i ramenih grana ostruže kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi, kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. Jesenje prskanje voćaka i vinograda obavezna je mjera zaštite.
Plavim prskanjem suzbijaju se uzročnici mnogih bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (kajsije, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakteriozne plamenjače jabuke i kruške, šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki, kovrdžavost lišća breskve, eskorioze vinove loze i mnoga druga oboljenja. Prouzrokovači navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka, skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak ranama, trulim organima i drugim skrivenim mjestima.
Kada je najbolje vrijeme za tretiranje?
Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci, patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Zbog toga je neophodno plavo prskanje obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju moguću mjeru. Najbolje vrijeme za tretiranje je kada sa stabala opadne oko 50 – 60% lišća. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu, bez vjetra, kada je temperatura iznad 10°C. Stabla moraju da budu dobro nakvašena dok sa njih ne počne da kapa, zbog čega se često kaže “voćke je potrebno okupati”. Ukoliko neki dio ostane netretiran, na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju pa kada se voćnjak njima isprska dobija plavičastu nijansu po kojoj je ovaj tretman dobio ime plavo prskanje, voćari mogu lako da uoče propust koji su napravili prilikom prskanja i da ponove prskanje preskočenog mjesta.
Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. grupi bakarnih spojeva. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1,5 – 2%, Blauvit u koncentraciji 1%, Bakarni oksihlorid 50 u koncentraciji 0,75%, Kupragin u koncentraciji 0,35%. Cuproxat u koncentraciji 0,35%.
Kako sami da pripremite Bordošku juhu
U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordoške juhe, ona se priprema na sljedeći način:
Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordoške juhe potrebno je 100 litara vode, dva kilograma plavog kamena, 0,8 kg negašenog ili 2,4 kg gašenog kreča. Negašeni kreč gasi se u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode, iz bureta se uzme deset litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se kreč razmuti, procjedi se kroz rjeđu krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, sipa se u bure sa krečnim mlijekom. Uvek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redoslijedom jer se tada juha brže taloži i slabijeg je kvaliteta.
Ovako pripremljena Bordoška juha treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. Juha može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara juhe i tada zadržava fungicidna svojstva dva do tri dana. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputstava mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine, uz ostale mjere zaštite i njege koje se preduzimaju i u toku zimskog mirovanja i u toku vegetacije, objašnjava Ljiljana Krsmanović dipl. ing. zaštitet bilja, iz PSSS Madenovac.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
