Ovakav ishod rezultata u Sjedinjenim Američkim Državama omogućio je komplikovan izborni sistem koji preuzimanje funkcije predsjednika omogućava kandidatu koji uspije doći do većine u izbornom kolegiju (elektorski glasovi).

Kako prenosi New York Times, ove godine Hillary Clinton osvojila je 200.000 glasova više od Donalda Trumpa koji je u konačnici izabran za američkog predsjednika. Naime, većinu pojedinačnih glasova birača (popular vote) osvojila je Clinton (47,7 posto), dok je Trump dobio podršku 47,5 posto birača.

Na isti način je u Bijelu kuću 2000. godine ušao bivši predsjednik SAD-a George W. Bush koji je osvojio manje pojedinačnih glasova birača od kandidata demokrata Al Gorea, ali je isto kao i Trump uspio osigurati većinu u izbornom kolegiju.

U dosadašnjih 57 predsjedničkih izbora u SAD-u, uključujući i nadmetanje Clinton i Trumpa, pet puta se dogodilo da kandidat osvoji manje glasova birača na nacionalnom nivou, ali da ipak postane predsjednik.

Naime, John Quincy Adams 1824. godine postao je predsjednik SAD-a iako je Andrew Jackson imao 40.000 glasova više. Slična situacije je bila i 1876. godine kada je Samuel Tilden koji je osvojio 250.000 glasova više nego Rutherford Hayes izgubio izbore. Također, Groveru Clevelandu 1888. godine ni 90.000 više pojedinačnih glasova birača nije bilo dovoljno da pobijedi Benjamina Harrisona koji se izborio za većinu u izbornom kolegiju.

U izbornom sistemu SAD-a ukupan broj elektora iznosi 538, a pobjednik predsjedničkih izbora je onaj kandidat koji sakupi minimalno 270 elektorskih glasova. Ovakav sistem teorijski omogućava da kandidat pobijedi sa samo 22 posto osvojenih glasova. Clinton je ove godine uspjela osigurati 228 elektorskih glasova, dok je Trump osigurao većinu u izbornom kolegiju koju čini 279 elektorskih glasova.