“Do ovog problema su doveli teški klimatski uslovi koji su iza nas. Za vrijeme zimskih temperatura pčele se u košnicama nisu mogle pomjerati radi hrane. Također, bolesti je bilo mnogo više te su varoa i nozemoza učinile svoje”, kazala je Mubera Isajbegović, predsjednica Udruženja pčelara Tuzla.
Ona ističe da se ovakvo stradanje pčelinjeg fonda nije dogodilo u posljednje dvije decenije.
“Prema našim podacima, imamo situacije da su ljudi koji su imali 115 košnica danas ostali bez njih stotinu, kao i da oni koji su imali njih 50, sada nemaju nijednu”, nastavlja ona i dodaje da je ove katastrofe u određenoj mjeri jedino pošteđena Hercegovina.
Branislav Simić iz Tuzle pčelarstvom se bavi već sedam godina. Ove godine planirao je proširiti proizvodnju meda, međutim, ističe da od toga nema ništa.
“U ovom trenutku sam došao na četiri društva. Moje pčele su imale hrane, to nije bio problem, ali niske temperature i bolesti dovele su do ove katastrofe. Planirao sam ove godine nabaviti i jedan kombi kako bih svoje pčele premještao s paše na pašu, ali do toga neće doći”, kaže Simić koji još uvijek ne zna kako da sanira nastalu štetu.
Pčelarima dodatno situaciju otežava i loša podsticajna politika. Iz Udruženja pčelara Tuzla poručuju da pčelarima jedinu svijetlu tačku predstavljaju zalihe meda iz 2015. godine koja je okarakterisana kao jedna od najboljih kada je riječ o prinosu.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
