Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor najavio je kandidaturu za izaslanika Evropske unije (EU) u dijalogu Kosova i Srbije.
Pahor je u nedjelju izjavio da se nešto mora učiniti da se aktivira dijalog Kosova i Srbije uz posredovanje EU, jer je on, prema njegovim riječima, u zastoju.
“Pripremam se vrlo pažljivo i odgovorno, možda ove sedmice moja kandidatura bude predstavljena u Briselu, u kojoj ću obrazložiti razloge zbog kojih se osjećam podobnim za rješavanje ovog pitanja. I na kraju, ali ne manje važno, Slovenija, kao i ja, čini mi se, ima status poštenog posrednika, bogato iskustvo u ovoj regiji i, naravno, zapelo je i niz ideja kako osvježiti ili oživjeti taj dijalog. Općenito, sigurnosna i politička situacija u regiji je vrlo zabrinjavajuća”, rekao je u intervjuu za RTV Slovenije.
Iako je do kraja Lajčakova mandata u augustu ostalo još četiri mjeseca, bilansa postignutih rezultata već je stavljena na vagu i očekivanja od novog dijaloga su minimalna. Za razliku od Slovačke Miroslava Lajčaka, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, Pahorova Slovenija ga je snažno podržala i lobirala za jačanje položaja Kosova u međunarodnim diplomatskim odnosima.
Za mnoge analitičare i poznavatelje diplomatije, novo moguće lice vodstva kosovsko-srpskog dijaloga motivirano je političkim kalkulacijama. Poznavajući intimno regionalni sukob, kao politička i diplomatska figura koja je odgajana i izgrađena u realnosti balkanskog prostora bivše Jugoslavije, smatraju da je Pahor bolji od velike većine kandidatura koje mogu doći na red.
No, za mnoge od njih Srbija neće biti previše otvorena za ovu kandidaturu. Ne zato što Pahor ima ikakvu antisrpsku prošlost, nego zato što Srbija ne smatra Sloveniju prijateljskom, čak ni neutralnom zemljom.
Tvrdnja Srbije bit će, kažu, da je “Slovenija priznala državu Kosovo i podržava je”, čime će postati nelegitimni posrednik za Srbe.
Ulogu može igrati i činjenica da Pahor nikako nije mogao zaboraviti da je početak raspada bivše Jugoslavije započeo upravo napadom srbijanskih vojnih snaga na njegovu državu Sloveniju.
Unatoč tome što pazi da bude hladan u svojim prosudbama o kosovsko-srbijanskom sukobu, Pahor se nije našao izvan ove teme.
Prije tri godine bilo je mnogo kontroverzi oko ‘non-papera’ koji je navodno izašao iz njegova ureda, a koji je podržavao ideju podjele granica na Balkanu po etničkim linijama.
No, iako se kategorički oglušio o glasove i ponovio svoj stav s uvjerenjem da će, ukoliko dođe do promjene granica na Balkanu, jedina posljedica biti rat, ovaj ‘non-paper’ nije prošao bez kritika.
“Protivnik sam ideja koje se iznose u takvim dokumentima i puno sam bliži ideji širenja EU i s ovim granicama koje postoje. Čak i ako neko naivno pomisli i počne pričati o granicama na ovim prostorima, zna da to neće završiti mirno, jer imamo iskustva s ovih prostora u vezi s mijenjanjem granica. U potpunosti odbacujem ideju o ovom ‘non-paperu'” , rekao je tada Pahor.
Istovremeno je nekoliko puta istakao ideju da Srbija i Kosovo trebaju konstruktivno sudjelovati u dijalogu.
“Istina je da čelnici obiju zemalja moraju pronaći rješenje. Kao prijatelj dvaju naroda – kosovskih Albanaca i Srba, želim pronaći političku volju za nastavak ovih teških pregovora i na kraju se nadam da će doći do odluke koja će biti dobar kompromis za obje strane i razumljivo i za Evropsku uniju”, rekao je dodajući da Kosovo još ima neke uslove koje mora ispuniti.
Glavna tačka na kojoj je insistirao je formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom, zatim poštovanje sporazuma o normalizaciji odnosa s Beogradom i ratifikacija razgraničenja s Crnom Gorom.
U međunarodnoj areni smatra se jednim od najboljih karijernih političara, a ovih dana je pokazao da i u tome ima podršku i u EU.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
