Da su psi, majmuni, pametne životinje, to smo odavno znali, ali u tome za njima nikako ne zaostaju ni vrane, hobotnice, golubovi, papagaji, slonovi, pacovi…
Naime, hobotnice su jedne od najpametnijih morskih životinja. One se igraju, rješavaju probleme, kreću se kroz lavirinte i imaju impresivno kratkoročno pamćenje. Golubovi imaju odlično pamćenje. Mogu da zapamte stotine različitih fotografija, kao i put do svog doma iz veoma dalekih destinacija, zbog toga su u prošlosti najčešće korišteni kao pismonoše.
Psi mogu da raspoznaju i zapamte životinjska ili ljudska lica koja su upoznali, a prepoznaju i radio aparate i televiziju. Veoma su emotivni, ljubomorni, a ukoliko ih neko povrijedi, to nikada neće zaboraviti. Stručnjaci tvrde da i svinje imaju emocije, da se lako uvrijede i u stanju su da namjerno dosađuju. Veoma su društvene i lako ih je dresirati, a odazivaju se na svoje ime.
Papagaji spadaju među najpametnije vrste ptica, a mnogo toga uče od ljudi. Oponašaju ljudski govor, pamte riječi i razumiju njihovo značenje te i same slažu rečenice. Najinteligentnije vrste papagaja su kakadu, tigrice, makao, dok su na samom vrhu afrički sivi papagaji, koji su veoma društveni i ljubazni. U stanju su da nauče stotine ljudskih riječi i zvukova koje kasnije mogu koristiti u ispravnom kontekstu. Neki naučnici tvrde kako ovi papagaji imaju inteligenciju jednaku kao i dijete od četiri-pet godina.
Vrane takođe mogu da nauče da govore, kao i da broje, razlikuju kompleksne oblike i izvršavaju zadatke. Dokazano je i da vrane prepoznaju ljude i čak i ako nose maske. Vrlo često ćete vidjeti vrane kako sa velikih visina bacaju orahe, kako bi se ljuska razbila da bi mogle pojesti jezgru. Ili, nije rijetkost da ih, pogotovo u ljetnim danima, ugledate kako nose komad hljeba u ustima i traže posudu sa vodom da bi ga u njoj razmekšale i lakše pojele. Zaista inteligentne životinje.
Pacovi, koliko god se ljudima gadili, veoma su pametne životinje i ne koriste se bez razloga u mnogim naučnim eksperimentima. Laboratorijski pacovi znaju da pronađu izlaz i iz veoma kompleksnog lavirinta, te mogu koristiti svoja izoštrena čula mirisa i sluha u pronalaženju mina i bombi, a iz krvnih uzoraka mogu prepoznati one koji sadrže bakteriju tuberkuloze. Pacovi iskazuju uzbuđenje, gubitak, stres, čak i žaljenje.
Delfine bi trebalo tretirati kao osobe, tvrde stručnjaci nakon istraživanja koje je pokazalo da njihovi mozgovi sadrže mnoge odlike koje ukazuju na visoku inteligenciju. Izuzetno su društvene životinje i poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima. Delfini koriste alat u svom prirodnom okruženju i mogu da nauče niz trikova i komandi. Naučnici ističu da je inteligencija delfina izražena u tolikoj mjeri da bi ih trebalo tretirati kao osobe s karakterom.
Slonovi pravilno upotrebljavaju različite objekte i predmete, a to čine pomoću svog intelekta i intuicije. Znaju da čiste svoju hranu i koriste različita oruđa kako bi sebi nabavili hranu. Jedna od indikacija njihove inteligencije je i altruizam, ili žrtvovanje jedne životinje za dobrobit krda. Slonovi su poznati po svom altruizmu u odbrani mladunčadi u krdu. Osim toga, slonovi znaju sami sebe da liječe konzumirajući određene biljke, zavisno od toga šta ih boli. Slonovi su i veoma razigrani.
Inteligencija majmuna već dugo poznata. Sposobni su da sami naprave razno oruđe, da love, te rješavaju kompleksne probleme. Oni također mogu naučiti jezik znakova, njime smisleno komunicirati međusobno, i s ljudima, te zapamtiti nečije ime čak i ako tu osobu nisu vidjeli godinama.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
