Usvajanjem Reformske agende, vlasti u Bosni i Hercegovini su uradili posljednji iskorak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji od decembra 2024. godine, ali je otvaranje pregovora i dalje daleko od naše zemlje. Ova tema je za bh. političare potpuno pala u zaborav.Bosna i Hercegovina je u decembru 2024. godine dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o članstvu u EU, ali je Evropska komisija pokretanje tog procesa uslovila s nekoliko stavki.
Naime, vlasti u BiH su trebale usvojiti budžet za 2025. godinu, Zakon o sudovima BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te imenovati glavnog pregovarača.
Skoro godinu dana kasnije, od ova četiri uslova samo je za dva (bezuspješno) nešto i pokušano, dok su dvije stvari ostale potpuno ignorisane.
Zakon o sudu ili sudovima: Predložen pa povučen
Najbliže ispunjavanju jednog od ovih uslova došli smo po pitanju Zakona o sudovima BiH. Ipak, i u ovom kontekstu je upitno da li bi uspjeli da ispunimo ono što se traži iz Brisela.
Naime, zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović je u junu predložio Zakon o sudu BiH.
Na sjednici Predstavničkog doma u junu, zakon je oboren, a poslije toga se više nije pojavljivao u javnosti.
Uz to, pitanje je da li bi Kojovićev prijedlog bio prihvaćen kao ispunjavanje uslova koje je postavila Evropska komisija. Brisel je u prošlosti nekoliko zakona, koji su postavljani kao uslovi, “vraćao” na doradu kako bi i formalno naveli da je BiH ispunila traženo.
Dakle, o jednom od uslova se ne priča već četiri mjeseca, te ostaje samo jedan pokušaj, kojeg su srušili parlamentarci iz Republike Srpske, da se on ispuni.
Zakon o VSTV-u kao pravi pokazatelj kako se EU integracije shvataju u BiH
Zakon o VSTV-u je upravo primjer pokušaja ispunjavanja uslova samo da bi Brisel rekao da to sve mora ponovo ići na doradu.
Ovaj zakon je usvojen i 2024., ali i 2025. godine, ali oba rješenja nisu ispunjavala zahtjeve koje je pred našu zemlju postavio Brisel.
Posljednji put da se ovaj zakon spominjao u javnom prostoru BiH bio je mart ove godine, kada je na Vijeću ministara usvojen nacrt zakona, bez glasova ministara iz SNSD-a Srđana Amidžića i Staše Košarca.
Ipak, nakon toga, o ovom zakonu više nije bilo riječi. Istini za volju, u junu je na sjednici Doma naroda ovaj nacrt bio na glasanju, ali o njemu nije bio rasprave, već je srušen u sklopu sukoba nove većine u ovom domu sa delegatima SNSD-a i HDZ-a. Nakon juna, kao što je slučaj i sa Zakonom o Sudu BiH, o ovoj temi više niko ne govori.Slučaj “Budžet”: Prekršeni svi rokovi, a godina skoro završava
Usvajanje budžeta državnih institucija 2025. godine, kao još jedan od briselskih uslova, nije ispunjen, a izvjesno je i da neće biti ispunjen do kraja godine.
Treba reći da je prijedlog za budžet stigao još u martu, kada je usvojen na sjednici Vijeća ministara, ali je zatim krenula višemjesečna trakavica koja je i dalje u toku.
U prvom prijedlogu, predviđeno je da državne vlasti plaćaju dug slovenskoj firmi Viaduct, zbog čega nije dobio podršku u Predsjedništvu BiH.
Kada je, odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta, plaćen dug Viaductu, Amidžić je odbio poslati novi prijedlog, te je Predsjedništvo, glasovima Željka Komšića i Denisa Bećirovića, usvojilo originalni prijedlog uz nekoliko amandmana.
Ipak, taj prijedlog je ostao bez podrške u Predstavničkom domu PS BiH. Iako sam prijedlog nije bio predmet glasanja, vladajuće i opozicione stranke iz RS-a su najavile da ga neće podržati.
Samim tim, iako smo na početku oktobra, BiH nema državni budžet za 2025. godinu, te samim tim nije ispunjen ni ovaj uslov.
Odabir glavnog pregovarača nije ni u začetku
Posljednji od četiri uslova je imenovanje glavnog pregovarača, koje nikada suštinski nije ni započeto.
Naime, prema dogovoru je ova pozicija trebala otići osobi iz srpskog naroda, a kako je u državnoj vlasti SNSD, očekivalo se da će oni ponuditi ime. U javnosti su se pojavila dva prijedloga, a to su Ana Trišić-Babić i Radovan Kovačević.
Međutim, u februaru su stranke Trojke (SDP, NS, NiP) odlučile obustaviti saradnju sa SNSD-om, te sada nema tačnog puta za imenovanje glavnog pregovarača, odnosno nije poznato ko će ga predložiti i kako će ta procedura izgledati.
Bez podrške SNSD-a se u Vijeću ministara ne može imenovati glavni pregovarač, a njegovo imenovanje ne može dobiti ni podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje ova stranka i njeni partneri nemaju političku snagu.
U sumaciji ova četiri uslova, vidimo da su tri suštinski u zastoju, a za jedan proces ispunjenja nikada nije ni započet van neformalnih informacija.
Kako će za godinu dana biti održani opći izbori, a kada uzmemo u obzir da se u izbornoj godini obično tenzije podižu, a dogovori postaju značajno teži, sve je izvjesnije da će BiH na putu ka otvaranju pregovora za članstvo u EU biti u zastoju barem do 2027. godine.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
