Izvještaj Evropske komisije i prijedlog rezolucije o BiH izbrisani sa dnevnog reda ‘sve dok zakonodavna vlast u BiH EU ne shvati ozbiljno’.
Bosna i Hercegovina je ponovo u fokusu Evropske unije, iako bi bilo bolje da na ovaj način nije.
Prošlog ponedjeljka je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kao i mjesec dana ranije, insistirala na Vijeću za vanjske poslove Evropske unije da se “ponovo govori o stanju u Bosni i Hercegovini sa aspekta neravnopravnosti Hrvata u toj susjednoj zemlji”.
Prošlog četvrtka, na vrlo utjecajnom parlamentarnom odboru za vanjske poslove i sigurnost na dnevnom redu je bio i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini, ali je rasprava odložena u znak protesta EU zastupnika zbog nekooperativnosti institucija vlasti u Sarajevu.
Ovog četvrtka je ista rezolucija trebala biti predmet debate na posljednjem ovogodišnjem plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta. Ali nije, jer je glavni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda prethodno zatražio da se rasprava o ovoj temi odloži na neodređeno vrijeme. Na isti dan, dakle ovog četvrtka i u petak, tokom posljednjeg ovogodišnjeg samita evropskih lidera, hrvatski premijer Andrej Plenković će, kako je sâm najavio, “koristiti svaku priliku kako bi se prenijela istina o situaciji u Bosni i Hercegovini i sistemskoj ustavno-pravnoj neravnopravnosti bosanskohercegovačkih Hrvata”.
BiH ‘izbrisana’ iz dnevnog reda
Imajući u vidu da je inicijativa hrvatske ministrice u ponedjeljak na Vijeću EU-a ponovo bila nezapažena, da su zaključci istog Vijeća i izjave najviših zvaničnika tim povodom bile sterilno-birokratske i u svakoj svojoj riječi već poznate, a da stvarnu suštinu političkog stanja u Bosni i Hercegovini, te pravu istinu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini evropski zvaničnici i birokrati i te kako dobro znaju, u ovom tekstu bi se bilo korisnije pozabaviti mnogo ozbiljnijim problemom s kojim se Bosna i Hercegovina ovih dana suočila u Briselu: odlaganje bilo kakve suštinske rasprave o njenom evropskom putu do konačnog uozbiljivanja domaćih aktera.
Uobičajena godišnja analiza Evropske komisije o napretku u procesu integracije i posebna parlamentarna rezolucija o ovoj zemlji maknuti su s dnevnog reda i posljednjeg ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja Evropskog parlamenta, a i onog u januaru naredne godine. A možda i na duži rok.
Glavni izvjestitelj jednog od najutjecajnijih parlamentarnih tijela, stalnog Odbora za vanjsku politiku – AFET, ugledni rumunski profesor, političar i evropski parlamentarac Cristian Dan Preda, i samoga je sebe krajem prošle sedmice iznenadio kada je s maskom hladnokrvnog govornika lakonski predložio da se izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu i prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini ne stavljaju na dnevni red parlamentarnih tijela “sve dok zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini Evropsku uniju ne shvati ozbiljno… Dok Parlamentarna skupština [Bosne i Hercegovine] ne uspostavi stalni odbor za međuparlamentarnu saradnju u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i dok ne usvoji pravilnik u vezi s postupanjem ovog operativnog tijela”.
Dan Preda je pojasnio da se na takvu odluku bh. vlasti čeka pune tri i po godine te da za takvu nemarnost više neće biti razumijevanja. Na pitanje iznenađenog kršćansko-demokratskog njemačkog parlamentarca i predsjedavajućeg ovog Odbora Davida McAllistera da li se to odnosi i na posljednji ovogodišnji plenum Evropskog parlamenta na kojem je Rozolucija o Bosni i Hercegovini trebala biti u četvrtak, 13. decembra, Dan Preda je lakonski odgovorio “da”.
Na dodatno proceduralno pitanje predsjedavajućeg “da li je neko protiv ovog prijedloga Dan Prede, ili je suzdržan”, rezultat je bio “ne”. Tako je Bosna i Hercegovina, ne prvi put, “izbrisana” sa dnevnog reda Evropskog parlamenta, “dok se u zemlji ne uspostavi vlast koju su birači demokratski nedavno izabrali” te dok nova Parlamentarna skupština, dakle, ne formira taj famozni odbor za međuparlamentarnu saradnju.
Zašto Sarajevo nije kooperativno?
Zašto je Dan Preda toliko bijesan? Zašto je to Dan Predi i ostalim EU parlamentarcima toliko važan “tamo nekakav” parlamentarni odbor u Sarajevu? Zato što su parlamentarni odbori najvažnija dnevnooperativna tijela Evropskog parlamenta, kao najvišeg zakonodavnog i nadzornog organa EU organizma. Tu se lome koplja. Čupa vlastita kosa. Sakoi bacaju pod noge. Tu se na sastanke dolazi sa sedativom.
Jer, ovdje se kroje, izmjenjuju i usvajaju zakonodavni prijedlozi i izvještaji o odborskim inicijativama. Specijalni pododbori i stalni odbori razmatraju prijedloge Evropske komisije i Vijeća, sastavljaju vlastite izvještaje i rezolucije o zemljama i temama s kojima se pune dnevni redovi plenarnih zasjedanja Evropskog parlamenta. Analogna ovome je i uloga parlamentarnog odbora bh. Skupštine za odnose s Evropskim parlamentom, 20 stalnih odbora, specijalnim pododborima i drugim radnim tijelima zakonodavne vlasti u Briselu.
Na pitanje da li su baš samo ovo razlozi zbog kojih je usvajanje rezolucije o Bosni i Hercegovini trebalo ostaviti na čekanju, Dan Preda je vrlo strpljivo i detaljno odgovarao.
“Kada smo prošle sedmice glasali u Odboru za vanjske poslove o mom izvještaju o Bosni i Hercegovini, doista sam, kao izvjestitelj, uvjereno i iskreno zatražio da se glasanje na Evropskom plenumu odgodi.”
– Zašto, zar je baš moralo biti tako?
“U posljednje tri i po godine, od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, formiranje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje se pokazalo nemogućom misijom. Bh. strana je stalno imala prigovore na donošenje Poslovnika o radu tog tijela, pokušavajući uvesti etnički princip glasanja u tom zajedničkom parlamentarnom organu čije je stvaranje predviđeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Radi se, dakle, o jedinstvenom slučaju da Evropski parlament nije u stanju isposlovati ovo zajedničko tijelo za međuparlamentarnu saradnju. Sve ostale države kandidatkinje i potencijalni kandidati su prihvatili i proveli uobičajenu praksu osnivanja ovakvog zajedničkog odbora. Takvo ponašanje ne možemo više prihvatati olako, jer je stvaranje ovog tijela, kao što rekoh, zakonska obveza, nastala stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za mene osobno je neshvatljivo da naše kolege parlamentarci iz Bosne i Hercegovine ne zanima saradnja s nama. S novim sastavom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je trenutno pred formiranjem, vidim priliku za naše kolege u Sarajevu da nas uvjere da istinski žele raditi s nama u interesu evropske perspektive svoje zemlje”, rekao je Dan Preda.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno
