Države EU moraće da budu djelotvornije u deportaciji tražilaca azila kojima on nije odobren. Ta poruka treba da posluži kao obeshrabrenje onima koji kreću ka EU.
To je jedna od glavnih odluka sa sastanka ministara unutrašnjih poslova EU u Luksemburgu gdje su usvojili i mjere i akcioni plan o “politici povratka”, piše hrvatski “Jutarnji list”.
“Vijeće potvrđuje da je koherentna, vjerodostojna i djelotvorna politika u vezi s povratkom onih državljana trećih zemalja koji ilegalno borave na teritoriji EU, koja bi poštovala ljudska prava i dostojanstvo tih ljudi, ključan dio sveobuhvatne migracione politike”, kaže se u zaključcima sa sastanka.
U raspravi o izbjegličkoj krizi često se čuju kritike da mnoge izbjeglice privlači da dođu u EU, iako se zna da su mnogi od njih zapravo ekonomski migranti.
Njemačka je najavila da će ubrzanom procedurom vraćati one koji nemaju osnova za azil, a to je da dolaze iz država gdje im ne prijeti neposredna opasnost po život kao pripadnika određene zajednice.
Evropska komisija je, međutim, upozorila da mnoge države članice slabo sprovode odluke o napuštanju teritorije koje su izdate onima čiji je zahtjev za azil odbijen.
Takvih je prošle godine navodno bilo gotovo pola miliona, ali je samo u 40 odsto slučajeva i sprovedena odluka o napuštanju teritorije ili deportaciji. To je omogućilo mnogima da ostaju ilegalno ili da traže azil u nekoj drugoj EU članici, ili da se jave pod drugim imenom.
Za sada najveće šanse za dobijanje azila imaju državljani Sirije, Eritreje i Iraka.
Ostale čeka brže rješenje zahtjeva za azil i u većini slučajeva deportacija. To će pogotovo biti slučaj s državljanima Srbije, Kosova i Albanije, jer su te države na spisku sigurnih država porijekla, navodi “Jutarnji”.
Države koje ne prihvate natrag neuspješne tražioce azila izgubiće finansijsku pomoć EU, a one koje imaju viznu liberalizaciju rizikuju vraćanje viznog režima.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana
