Blok sedam trebao je biti najveća poslijeratna investicija u energetskom sektoru u BiH. Od njegove izgradnje, barem za sada, nema ništa. Svjesni su toga i u EP BiH, nosiocu projekta. Godinu dana od izbora strateškog partnera kineske “Gezube” nije učinjeno apsolutno ništa na realizaciji tog projekta.
“Zamolili kineske partnere, bez obzira na pritiske rokova, da može biti malo odgodimo konačnu odluku dok ne razjasnimo preostala pitanja”, Bajazit Jašarević, v.d. direktora EPBIH
Da najveći energetski projekat propada potvrđuje i federalni premijer. “Nadam se da ćemo vrlo brzo izvršiti reviziju tuzlanskog projekta bloka 7”, rekao je Fadil Novalić, federalni premijer.
Blok sedam je zaustavljen zbog termoelektrane u Banovićima, koju gradi Mirsad Kukić, osuđenik za privredni kriminal, predsjednik Kantonalnog odbora SDA u Tuzli, potpredsjednik Odbora za energetiku u federalnom Parlamentu i istovremeno pomoćnik direktora banovićkog rudnika.
“Da li da Banoviće posmatramo kao Tuzlu ili Tuzlu kao Banoviće kao projekat. (Direktor EP BIH nam je rekao da će od Kineza tražiti da se odgodi taj projekat?) Neko nam vrijeme treba. Radimo analize”, kazao je Fadil Novalić, federalni premijer.
Odgode za Banoviće nema, pa će tako, najvjerovatnije, banovićka termoelektra biti jedini projekt iz Federacije za koji će od Kine biti zatraženo kreditiranje.
“To je u ovom trenutku najspremnija investicija unutar energetskog projekta”, Fadil Novalić, federalni premijer
No, činjenice govore suprotno. Zbog povećanja kapaciteta sa 300 na 350 megavata banovićki blok nema urbanističku, građevinsku i ekološku dozvolu.
“Prilikom proširenja kapaciteta na 350 megavata ta ekološka dozvola više ne vrijedi. U toku je izdavanje nove okolišne dozvole. Pitanje je da li će se dobiti, jer kako znamo nemaju dovolne kapacitete vode. Zatim, nemaju studiju uticaja šljačišta”, kaže Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla
Na ovom zemljištu koje je vlasništvo Kukićeve firme Bex-eksploziv koju je vodio zajedno sa Tomicom Godecom, kojeg je zbog kriminala u Hrvatskoj hapsio Uskok, gradit će se buduća termoelektrana, koja će obuhvatiti i zemljište koje je u vlasništvu brata direktora banovićkog rudnika Munevera Čergića. Sve ove detalje Čergić krije od javnosti.
“(Na kojem će te zemljištu praviti termoelektranu,hoće li to biti na zemlji Bex-eksploziva? Bježi,Omere. (Imate li dozvole,ekološke?)Šta tebe briga?”, odgovara Munever Čergić, direktor Rudnika mrkog uglja “Banovići”
Zbog konkretnih pitanja nervozan je bio i Mirsad Kukić. Prvo je pokušao da nam zabrani snimanje.
“Sklonite tu kameru”, vikao je Kukić, udrajući kameru rukom.
A kada mu to nije uspjelo, onda je odbio da odgovara na pitanja novinara. “(Gospodine Kukiću imate li kratak komentar o termoelektrani i cementari Banovići? Hajde molim te. (Samo kratko?) Hajde molim te”, odgovara Kukić.
Simbolično ili ne, na godišnjicu izgradnje željezničke pruge Brčko-Banovići, Kukiću na noge dolazi stranački vrh. Za nas je ulaz bio zabranjen. Na vratima stalni Kukićev pratilac Ramiz Saletović zvani Mrgan za čiju se zaštitarsku agenciju koja osigurava Kukića, banovićki rudnik i Kukićevge ugostiteljske objekte, iz kase rudnika godišnje izdvaja približno 600 hiljada maraka.
Ukoliko buduća termolektrana ikada bude izgrađena, najveći problem će biti obezbjeđivanje dovoljne količine uglja za normalan rad. Prema posljednim podacima godišnja proizvodnja u banovićkom rudniku je milion i po tona ugljena. Od toga, milion tona mora biti osigurano za rad tuzlanske termolektrane čiji će najveći blok šest koji radi uglavnom na banovićkom uglju, zbog kašnjenja izgradnje bloka sedam, ostati u funkciji do 2040 godine. U Elektropirvedi potvrđuju da su često morali gasiti blok šest, i time stvarati višemilionske gubitke.
Bajazit Jašarević,direktor EPBIH:”Mora se priznati da u nekim periodima rudnik Đurđevik i rudnik Banovići zbog teškoća u pripremi uglja nisu imali dovoljne količine za kontinuirani rad bloka šest”.
Na katastorfalno stanje na površinskim kopovima banovičkog rudnika prvi je ukazao bivši načelnik Banovića Bego Birparić. “Može se dovesti u pitanje opstanak u ovim kapacitetima. Kada se zna da prošle godine nije ispunjen godišnji plan na uglju, kada se zna da ove godine neće biti ispunjne plan na uglju. Kada se zna da su velike zaostaci količine otkrivke. To može da povuče određena pitanja ko vodi rudnik, koga vodi, zbog čega to država ne kontroliše. Zašto nema kapaciteta, zašto se stanje prikriva”, kaže Birparić.
Na taj problem ukazao je i bivši sekretar društva banovićkog rudnika Muradif Mujkanović koji je o tom problemu pisao i Uredu visokog predstavnika, Valentina Inzka..
“Upravljajući rudnikom Banovići više od dvije decenije gospodin Kukić je na kriminalan način toliko ekonomski ojačao, da sada, sa nezakonito stečenim novcem kontroliše sve, kako političke tako i sve druge odnose na ovim prostorima”
Međutim, struka strahuje da bi menadžment banovićkog rudnika nedostajuće količine mogao nadomjestiti uvozom uglja sumnjivog kvaliteta.
Bego Birparić, bivši načelnik Banovića: “Obzirom da su Banovići u velikim problemima i to se vješto prikriva, treba otklonuti tu dilemu i treba neko biti garant da se ne spaljuju tuđi ugljevi pred našim pragovima. Obzirom da se zna da je TE gasila te blokove i kupovala tuđe ugljeve za TE Tuzla. Da nam se u Banovićima ne bi spaljivali tuđi, a pogotovo kineski ugljevi”.
Osim uglja problem je i osiguranje potrebnih količina vode za TE Banovići. Jezero Ramići ne može zadovoljiti sve potrebe banovićke termolektrane, potvrdio je Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Čak ni uključivanje jezera Briještica neće moći riješiti problem. Osim toga, iako banovićki rudnik nije u stopostotnom državnom vlasništvu, Federacija će mu biti garant za vraćanje više od pola milijarde kineskog kredita kojim će se graditi banovićki blok.
“To je vlasništvo rudnika Banovići i EP ne može ni kad bi htjela učestvovati. Nije bilo ni poziva. Rudnik Banovići je samostalno realizovao taj projekat.”, rekao je Jašarević.
“Samo je strani investitor,izvođač i investitor.Kreditna sredstva,zadužuje se praktično EP,u ovom slučaju rudnik,garanciju daje Vlada FBIH”, kaže Fadil Novalić, federalni premijer.
Trideset posto kapitala u ovom rudniku predstavlja Aleksandar Hrkač, dugogodišnji mešetar na tržištu kapitala i vlasnik investicijskog fonda “Herbas”,Elektrogrupe i Rudnika mrkog uglja “Kamengrad”iz Sanskog mosta. Protiv Hrkača se vodi istraga u aferi Bosnalijek. Bez obzira na to, u banovićkom rudniku ne kriju da će i dalje samostalno djelovati izvan sistema koji reguliše EPBIH.
“Trebamo potpisati još ugovor sa bankom, ugovor o vođenju i održavanju bloka, ugovor o prodaji struje”, kaže Munever Čergić, direktor Rudnika mrkog uglja “Banovići”. Sumnjiva kineska oprema te izostanak evropskih investitora i kreditora je dodatan alarm za uzbunu.
“Ako bismo ove milione koji će se investirati u TE Banoviće i investirali u obnovljive izvore energije imali bismo nešto što će nam dugoročno u narednih 50 godina davati koristi.Ovako ćemo imati investicije koje će proizvoditi troškove za građane BiH”, rekla je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
“Zato je važno dobro provjeriti isplativost blokova i način izgradnje.Uprave rudnika,nadzorni odbori,skupštine i Vlada FBIH će dati konačnu riječ,kada su u pitanju ovi blokovi”, kaže Bajazit Jašarević, v.d. direktora EPBIH.
Po evropskim pravilima samo za jednu tonu emitovanog CO2 morat će se plaćati novčana kazna od 50 eura. Pored toga banovićka termoelektra neće biti nikakav ekonomski bum. Zapošljavat će oko 75 radnika. Blok će graditi uglavnom kineske kompanije i radnici, dok će domaća privreda biti simbolično zastupljena.
“Uslovima koji su postavljeni kroz tender, kompanija koja će izvoditi radove uaslovljena je time da 20 posto od ukupnog broja radova moraju izvoditi domaće kompanije”, kaže Bego Gutić, premijer TK.
Da stvar bude gora, takav blok projektuje Fadil Nadarević, bivši direktor TE Tuzla i aktualni zamjenik direktora.To je klasičan sukob interesa, jer zaposlenici tuzlanske TE, mogu samo da rade na vlastitom, a ne na konkurentskom projektu. Opstojnost tuzlanske TE nije samo ugrožena budućom gradnjom banovićke TE, nego i sve većom destabilizacijom i dezintegracijom rudnika Kreka koji ima ukupni gubitak od najmanje 300 miliona maraka.
Općine Lukavac i Živinice su donijele odluku o izdvajanju površinskih kopova Šikulje i Dubrave iz rudnika Kreka. U tome ih je svesrdno podržala Gutićeva Vlada koja želi ovom rudnik trajno oduzeti koncesiju, zbog kašnjenja u isplati koncesionog duga. Ni novi menadžment rudnika Kreka, predvođen Osmanom Blekovićem, koji je pravosnažno osuđen zbog kriminala na Površinskom kopu Šikulje, neće ovaj rudnik dići iz pepela. Niti će od posrnulog rudnika brzo uspjeti napraviti sigurnu bazu lignita,na kojem se planira,nekada, bazirati proizvodnja električne energije u bloku sedam.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
