Unsko-sanski kanton, kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine, već godinama se suočava sa problemima u oblasti građenja. Jedan od najvećih je neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra, ponajviše u Gradu Bihaću, te općinama Cazin i Velika Kladuša, što dovodi do dugotrajnih sudskih procesa prilikom rješavanja vlasništva nad nekretninama. Situacija se usložnjava u općinama čije su gruntovnice izgorjele u ratu i koje imaju samo popisni katastar.
Razlika između katastra i zemljišne knjige – gruntovnice je velika. Dok se u zemljišnoj knjizi evidentira posjed i vlasništvo, u katastru se evidentira samo posjed. Tako ima dosta slučajeva da fizičko lice tuži i po desetine umrlih radi utvrđivanja vlasništva u gruntovnici.
„Imamo često katastarski ‘jedan kroz jedan’, međutim gruntovno je to ‘jedan kroz sto’ i od toga je 80 umrlih. Najveće benefite od toga imaju advokatski lobiji, zatim manjak sudija na terenu“, kaže ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi USK Tahir Nuhić.
Situaciju otežava i činjenica da su još tokom Drugog svjetskog, ali i posljednjeg rata zemljišne knjige u mnogim općinama u Bosni i Hercegovini izgorjele, tako da je ono što je evidentirao katastar, u većini slučajeva jedini dokaz o vlasništvu nekretnine. „Bosanska Krupa, Ključ, dio Bihaća, Sanski Most… imaju popisni katastar. Svaka građevinska dozvola je oboriva na sudu, jer nemamo nego popisne katastare. Gruntovnice su izgorjele, neka mi neki odgovori kako da riješimo građevinsku dozvolu, na osnovu kojeg dokaza“, ističe ministar.
Dodaje da se izmjenama Zakona o građenju, upravo zbog ovakvog stanja, odredilo da se, do uspostavljanja zemljišnih knjiga, kao dokaz za građenje uzima popisni katastar, kojeg te općine jedino imaju. Po ministrovim riječima, proces uspostave zemljišnih knjiga je krenuo, ali veoma sporo, te se do njegovog okončanja pokušalo iznaći ovakvo alternativno rješenje, kao jedino moguće.
IZVOR: rtvusk.ba
ZADNJE VIJESTI IZ USK Vijesti
