Oni će obaviti razgovore sa svim predsjednicima stranaka na vlasti te liderima stranaka opozicije s ciljem da se deblokiraju procesi u BiH, odnosno rad državnih institucija.

Palmer je uoči dolaska poručio kako očekuje teške pregovore, ali i da su pred liderima teške odluke.

– Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome. Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa – naveo je Palmer u intervjuu za RSE.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje sa bi razgovori trebali “trajno završiti 2. decembra”.

– Jedna od ključnih tema su modeli izbora članova Predsjedništva i Doma naroda. Druga stvar koju smo dogovorili je da ćemo to riješiti na način da se oslobodimo bilo kojeg oblika diskriminacije, što znači da moramo provesti sve presude Suda u Strasbourgu, a prije toga i našeg Ustavnog suda u BiH – kazao je Čović.

Treća stvar koja je dogovorena, navodi Čović, je napraviti eventualno ograničene izmjene Ustava u skladu s tim što dogovore oko izmjena i dopuna Izbornog zakona.

– To moramo završiti i uvjeravam vas da ćemo to završiti u neizbornoj godini, a ostalo nam je još vrlo malo vremena. U suprotnom imamo bezbroj problema – kazao je Čović.

Lider SDA Bakir Izetbegović je u petak pozdravio angažman SAD-a na izmjenama Izbornog zakona, ali i izrazio zabrinutost zbog istupa međunarodnih zvaničnika koji su na liniji HDZ-a.

– Pitanje Doma naroda će se morati rješavati paralelno sa zahtjevima HDZ-a, odnosno izbora članova Predsjedništva. Nadam se da će se pregovarati u širem krugu i pozivam druge stranke da se priključe, ovo ne smije biti tema za ostvarivanje političkih poena – rekao je lider SDA.

Za pristrasnost je pojedine međunarodne zvaničnike danas optužio Željko Komšić, lider DF-a. Tvrdi da su njihovi istupi u suprotnosti s javnim politikama i principima EU i SAD-a.

Smatra da je potpuno degradiran smisao dva pisma američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u kojima se izričito naglašava da je potrebno provesti ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.

– Jasno je da su međunarodni zvaničnici koji su angažovani po ovom pitanju u prvi plan stavili izmjene Izbornog zakona i zanemarili izmjene Ustava BiH, a presudama Evropskog suda za ljudska prava naložena je u prvom redu izmjena Ustava BiH – navodi Komšić.

Tvrdi da zahtjevi HDZ-a nemaju nikakvo pravno uporište ni u presudama međunarodnih niti u presudama domaćih sudova.

– Primjetno je i to da ukoliko više probosanska strana pokazuje konstruktivnost i spremnost na dijalog, utoliko je pritisak angažovanih međunarodnih zvaničnika upravo veći na probosansku i građansku stranu – navodi Komšić.

(Vijesti.ba)