Predsjednici četiri zemlje regiona, Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Tomislav Nikolić, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović danas će u Mostaru potpisali Deklaraciju čiji je cilj potaknuti uspješniji proces traganja za nestalim osobama sa području bivše Jugoslavije.
Dokument pod naslovom “Deklaracija o ulozi država u rješavanju pitanja osoba nestalih usljed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava” trebalo bi da bude potpisan sa intencijom da ga kasnije potpiše što veći broj država u svijetu, bez obzira na to da li su suočene sa problemom potrage za nestalima.
Član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović je za agenciju Anadolija pojasnio je da je ICMP na primjeru regije, prije svega, na primjeru država koje su pretrpjele najveće gubitke kada su u pitanju nestale osobe, prepoznao potrebu da se na neki način na širem nivou traga za jednim instrumentom, organizacijom koja bi se u ranoj fazi, bilo da se radi o konfliktima, nesrećama, reagiralo u smislu brzog djelovanja u pronalasku nestalih osoba i u pomaganju njihovim porodicama da saznaju istinu o sudbini svojih nestalih.
“Jedan od koraka, uz konferencije koje je ICMP već organizirao u Hagu, BiH i nekim drugim mjestima, je prepoznavanje potrebe da bude potpisana ova Deklaracija”, pojasnio je Mašović.
Direktor Centra za istraživanje rata , ratnih zločina i traženje nestalih iz Republike Srpske Milorad Kojić. “Deklaracija o nestalima, koja bi danas trebalo da bude potpisana u Mostaru, za Republiku Srpsku faktički ne postoji i nije obavezujuća, jer, prema informacijama koje imam, Predsjedništvo BiH o njoj nije postiglo saglasnost”. Kako je kazao, nema države koja je imuna na problem nestalih. “Sutra se može desiti neka katastrofa, ne samo ratovi nego i klimatske promjene, cunamiji, zemljotresi, poplave, požari koji odnose veliki broj života i ostaje neizvjesna sudbina mnogih ljudi koji su zahvaćeni tim katastrofama. ICMP je blagovremeno prepoznao potrebu da se već sada izgradi jedan instrumentarij, da se osnuje na svjetskom nivou tijelo koje će voditi brigu o potrazi za nestalima”, pojasnio je Mašović.
CILJE JE SKRATITI VRIJEME POTRAGE
Deklaracija je, prije svega, općeg karaktera, kazao je Mašović i dodao da je “ona jedan od inicijalnih koraka ka nečemu što bi na kraju, po njegovom sudu, trebalo rezultirati osnivanjem internacionalne organizacije koja će biti prva na poprištu, na stratištu, odnosno na mjestu elemetarnih nesreća”.
“Tamo će biti obučeni ljudi iz svih struka koje su involvirane u rješavanje problema nestalih, a ne da se čeka na lokalnom nivou ili kao što je prije bio slučaj da uopće ne postoji organizacija poput ICMP-a, koji je formiran 1996. godine na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona. Da je formiran nekada ranije, prije sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, vjerovatno i ovaj proces na prostoru BiH i bivše Jugoslavije bi još brže tekao nego što on teče danas”, poručio je Mašović.
Pojašnjava da je populacija porodica nestalih najranjivija kategorija koja ostaje nakon konflikata i nesreća. Prema podacima ICMP-a, u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH. Na području BiH se trenutno traga za još više od 8.000, a od kraja rata do danas je pronađeno više od 22.000 osoba.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Region Vijest dana
