Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Francisco Parodi potvrdio je kako neće biti isplate novih rata ranije odobrenog kredita za BiH sve dok parlament ne donese zakon o akcizama na gorivo kojim bi bili povećani budžetski prihodi.

Istovremeno, Parodi je upozorio kako o tome ovisi i daljnji priliv stranih investicija, bez čega nema ni značajnijeg ekonomskog rasta čije bi efekte osjetili obični ljudi.

“Srednjeročno gledano, treba nam (ekonomski) rast od barem tri do četiri posto da bi građani značajnije osjetili poboljšanje. Da bi do toga došlo, BiH treba investicije, a do njih sada neće doći, jer se kasni s uvođenjem akciza”, kazao je Parodi.

Parodijevo upozorenje uslijedilo je uoči nove sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH, koji bi ove sedmice ponovo trebalo da raspravlja o ranije odbijenom zakonu prema kojem bi se na svaku litru goriva uvele akcize u iznosu od 15 feninga. Zakon nije prošao u parlamentu jer se tamo praktično raspala vladajuća koalicija.

Uvođenje “plavog dizela” za MMF je neprihvatljivo

Oni koji se protive uvođenju akciza pravdaju to tvrdnjom kako će poskupljenje goriva neminovno dovesti i do rasta ostalih cijena, pa traže zaštitne mjere poput uvođenja plavog dizela za poljoprivrednike.

Sa stajališta MMF-a, takvi su zahtjevi neprihvaljivi jer je procjena kako bi uvođenja plavog dizela samo potaklo zloupoitrebe i korupciju, čime bi dodatno bili umanjeni budžetski prihodi, pa predlažu da se osiguranje poticaja za poljoprivredu prepusti entitetima kroz namjenska izdvajanja iz budžeta.

Uvođenjem akciza uvjetuje nastavak isplata rata kredita od 550 miliona eura odobrenog 2016. godine na osnovu programa ekonomskih reformi kojima bi se u razdoblju od tri godine umanjio budžetski deficit države i entiteta, reducirao javni i ojačao privatni poslovni sektor, te stabiliziralo stanje u bankarskom sektoru.

Stoga bi na državnom nivou morao biti usvojen zakon o akcizama i zakon o osiguranju depozita, a na nivou Federacije BiH izmijenjeni zakon o bankama. Uz to, uvjet za isplatu novih rata kredita je i “dubinska analiza” poslovanja “BH Telecoma” i “HT Eroneta”, koje se suočavaju s velikim padom prihoda, a značajan su resurs.