Evropski plan koji utvrđuje kvote migranata graniči se sa ludilom, smatra mađarski premijer Viktor Orban.
„Migranti koji u Mađarsku dospeju iz neke bezbjedne zemlje ne mogu da traže azil ovdje. Životi migranata možda su ugroženi u Siriji, ali kada stignu do Grčke, Srbije ili neke druge zemlje na Balkanu, bezbjedni su, pa neka tamo traže azil”, izjavio je u nedelju Antal Rogan, šef parlamentarne grupe Fidesa, za radio-stanicu „Košut”, a prenio juče Rojters. Prema Roganovim riječima, vladajuća mađarska partija Fides planira da državnom parlamentu predloži zakon o zatvaranju južnih granica zbog plime migranata sa kojom zemlja ne može da se izbori.
Koliko od početka 2015. više od 50.000 nepozvanih dođoša ilegalno je ušlo u Mađarsku, dok je tokom 2014. tamo na sličan način stiglo 47.000 nevoljnika. Suočena sa najavom Njemačke i Austrije da će u Mađarsku vratiti oko 15.000 ilegalnih imigranata i novonajavljenim talasom prebjega iz Sirije, Avganistana, Somalije i drugih zemalja, vlada u Budimpešti zauzela je oštar stav prema najnovijem planu za migrante. Prema predlogu Žan-Klod Јunkera, predsjednika Evropske komisije, oko 60.000 migranata pristiglih u Grčku i Italiju trebalo bi, u skladu s preciznim kvotama, raseliti širom EU u sljedeće dve godine. U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je da se „novi plan EK o kvotama migranata graniči sa ludilom”, dok njegov šef kabineta Јanoš Lazar najavljuje da će „Mađarska učiniti sve da spreči taj plan Brisela”.
Mađarski otpor prema migrantima nije ovih dana – uoči glasanja evropskih lidera o „Јunkerovom planu” – usamljen u Evropskoj uniji, uprkos jasnim zahtjevima UN da Brisel preduzme hitne korake za zaštitu nevoljnika koji pred ljeto masovno nadiru ka EU.
Od početka godine 95.000 migranata prešlo je sa južne obale Mediterana na sjevernu, mahom na tlo Italije i Grčke, navodi Agencija za izbjeglice UN. Gotovo polovina tih nepozvanih stranaca (42.000) dokopala se jednog od 15 najisturenijih grčkih ostrva. „Izbjeglice prelaze istočnim obodom Egeja iz Turske u malim čamcima na naduvavanje: najviše ih pristiže na Lezbos, Ios, Samos, Kos i Leros. Mali broj ulazi na teritoriju Grčke preko kopnenog prelaza na rijeci Marici. Grčka nema dodatnih sredstava da se samostalno nosi sa tim prilivom”, upozorila je proteklog vikenda Melisa Fleming, portparol UNHCR. Da pomogne Grčkoj u prihvatu lavine od oko 600 migranata na dan, UNHCR je ovih dana, pred početak turističke sezone, rasporedio timove međunarodnih stručnjaka širom egejskog arhipelaga.
U međuvremenu, na udaru glavnine izbjegličkog talasa, Italija pokazuje znake političkog rascjepa. Roberto Maroni, šef Lige za sjever i predsjednik regiona Lombadije, najavio je da će odbiti dalji prijem migranata sa juga Italije uz prijetnju da će gradonačelnicima mjesta koja prihvate te nevoljnike uskratiti finansijska sredstva! Italijanski premijer Mateo Renci istovremeno daje podršku „Јunkerovom planu”. O tom planu izjašnjavaće se najpre 16. juna ministri unutrašnjih poslova EU. Svoje mišljenje daće i Evropski parlament, da bi lideri EU krajem mjeseca dali posljednju riječ.
Izlišno je govoriti da sve veći broj članica „familije”, pored Mađarske, ovih dana otvoreno ustaje protiv „Јunkerovog plana”.Francuska i Njemačka već su zajedno zatražili od Јunkera da još jednom porazmisli o kriterijumu za raseljavanje i naseljavanje. Španija, Poljska, Češka već su rekle da se protive mandatornim kvotama. Robert Kalina, ministar unutrašnjih poslova Slovačke, predlog Evropske komisije proglasio je „neiskrenim i licemjernim”. Bugarska smatra da je nepravedno isključena sa spiska zemalja odakle treba raseljavati već pristigle izbeglice. Rumunski premijer Viktor Ponta upozorava da je crnomorska obala sljedeća moguća tačka iskrcavanja nevoljnika na putu ka Evropi.
„Evropa ne može da podigne zid protiv migranata. Moramo naći način da integrišemo ljude koji bježeći od nevolja kod kuće na drugom mjestu traže bolji život”, smatra Ponta.
Uprkos izraženih rezervi dela „familije”, Јunker najavljuje da Evropska komisija neće odustati od predloženog plana.
U međuvremenu, međunarodno priznata vlada Libije u Tobruku odbacila je krajem prošle nedjelje na Ist riveru prijedlog EU da pokrene misiju uništavanja krijumčarskih brodova u vodama ispred te sjevernoafričke zemlje.
I dok Evropa očigledno nije jedinstvena kada je riječ o sudbini migranata, ljudski cunami preko Mediterana tek će da raste u 2015, upozorava UNHCR. Čak pola miliona izbjeglica ove godine moglo bi sa obala Libije da krene prema Evropi, tvrde britanski izvori.
„EU će morati da prihvati daleko veći broj izbjeglica nego što je planirala”, ističe Volker Turk, pomoćnik visokog komesara za izbjeglice UN.
Kako će „briselska familija” zatvoriti oči pred tom poplavom ljudi i po koju cijenu, nije uopšte jasno.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
