– Ukoliko institucije budu spremne, a mnoge će sudjelovati u davanju odgovora jer su pitanja takve vrste da odgovore smisleno, jasno i razumno, postoji mogućnost da dobijemo vrlo malo dopunskih pitanja – kazao je Lovrinović u razgovoru za Fenu.

Dodao je da, ukoliko ti odgovori ne budu dokraja jasni, smisleni, onda će uslijediti dopunska pitanja.

– Koliko imam informaciju govori se o tome da smo spremni otprilike za šest mjeseci dati te odgovore, iako ima i skeptika da je to u našem slučaju nemoguće. Opet  sam govorio o tehničkoj pripremljenosti, da je ona poprilična – naveo je Lovrinović.

Istaknuo je da problem može predstavljati, i njega se možda ponajviše plaši, „taj jedan glas“.

– Taj jedan glas koji na određeno pitanje mora postojati. Dakle, ne može o određenom pitanju iz određene oblasti otići više različitih odgovora, a još ako budu nejasni i kao jedan glas, naravno da će izazvati problem – upozorava Lovrinović.

Međutim, dodaje da za takvu vrstu posla i za tu vrstu priprema „koja je možda i najvažnija, imamo dogovoreni koordinacijski mehanizam koji se treba probati, da vidimo može li živjeti“.

– Ima način kako se dolazi do jednog glasa. Imamo i tijela koja su predviđena Sporazumom o stablizaciji i pridruživanju. To su različiti podoobori, vijeće za provedbu, odbor za provedbu i na koncu parlamentarni odbor. Imamo određenih problema kad je u pitanju parlamentarni odbor, ali to još računam u prilagođavanje kompletnog mehanizma svih nas koji sudjelujemo u ovim procesima svemu što nas čeka -ističe Lovrinović.

Po njegovim riječima, pojedini problemi na koje se naiđe morat će se rješavati u hodu.

– Prije svega se nadam da će koordinacijski mehanizam, ako je dogovoren, a koliko znam dogovoren je, dobro funkcionirati. Možda ćemo ponekad na nekom pitanju gubiti vrijeme, ali je bolje da izađe odgovor koji je ‘jedan glas’ i koji će nuditi rješenje i s kojim ćemo moći sudjelovati u narednom procesu – potcrtao je predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije državnog parlamenta.

Dodaje da su u Direkciji za evropske integracije i oni koji će u tehničkom smislu nositi najveći teret, već dobro upućeni šta znače ta pitanja, kako se prema njima treba postupati i kako se za njih treba pripremiti.

– Nakon što BiH odgovori na upitnik, naredni korak je da Evropska komisija razmotri te odgovore, da vide našu spremnost za dobivanje pregovaračnog statusa i otvaranja poglavlja – zaključio je Lovrinović.

Po njegovim riječima, često se pokazalo da treba imati optimizma makar se nekada on nekome činio i neutemeljen.

– Mislim da je dobar i da će on pomoći da se prevladaju ona teška pitanja koja stoje pred nama – poručio je Lovrinović.

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn će 9. decembra predati predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću upitnik s više od 3.000 pitanja.

Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo je analitički instrument politike proširenja EU koji Evropska komisija koristi da bi ocijenila spremnost države koja je podnijela zahtjev za članstvo da stekne status kandidata i otvori pregovore o pristupanju s EU, o čemu najzad odlučuje Vijeće EU i Evropsko vijeće.

(Vijesti.ba / FENA)