Govoreći o tome šta bi trebalo preduzeti na Balkanu i u BiH, Lavrov smatra da je ovoj regiji potrebna saradnja.

“Potrebno je da na Balkanu sarađujemo, kao što smo sarađivali kada je dogovoren Dejtonski sporazum (1995), koji je još uvijek temelj za Bosnu i Hercegovinu. Ima još mnogo primjera gdje smo zajedno sa našim zapadnim kolegama i drugim zemljama, uključujući i Tursku, sarađivali kako bismo normalizovali situaciju u tom ili nekom drugom delu Balkana”, ističe Lavrov.

Odgovarajući na pitanje šta misli o ideji da se organizuje “Dejton 2”, kao što to predlaže američki kongresmen Majk Tarner iz Dejtona u Ohaju, koji je od Stejt Departmenta već zatražio da organizuje novu konferenciju o BiH pod tim imenom, Lavrov je izrazio nedoumicu, ali i ruske uslove za to.

“Prvo je neophodno da saznamo šta je on mislio s tim. Nisam ništa čuo o tome. Ali ako bi tako trebalo da ponovo pišemo novi ‘Dejton’, onda smo mi protiv toga. Vjerujem da BiH ne bi izdržala takav izazov, jer bismo tako iznova počeli da razbijamo njenu državnost”, ističe ruski ministar spoljnih poslova.

Objašnjavajući koja je konkretno uloga Moskve na Balkanu, Lavrov je na konferenciji za novinare u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku rekao da su balkanske države “tradicionalni i bliski prijatelji” Rusije, jer, kako je naglasio, neke od njih s Rusima dijele i istu religiju.

“Јa ne vidim nijednu drugu ulogu”, rekao je šef ruske diplomatije.

Komentarišući zabrinutost atlanskih saveznika zbog “ruskog angažmana na Balkanu”, Lavrov je odgovorio ironično:

“Ne krive nas samo za Balkan, već i za uplitanje u Meksiko, a ja vjerujem i još ponegdje”, kaže Lavrov.