Vraćanje migranata u zemlje iz kojih su došli i njihovo raspoređivanje u zemlje Evropske unije, jedinstven je stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine o migrantskoj situaciji.
Bosna i Hercegovina je u pat poziciji kada je riječ o procesu migracija i migrantske krize. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, napominje da Bosna i Hercegovina nije uzročnik krize, niti je proizvela.
“Da zemlje EU prihvate jedan broj ilegalnih migranata, a drugi dio ilegalnih migranata da se deportuje u zemlje odakle su došli, ali onda bi skočile mnoge navodno humanitarne organizacije po Evropi koje bi to osuđivale,” kazao je Dodik.
U prijedlogu Novog Pakta o azilu i migracijama Evropske komisije u fokusu je vraćanje ilegalnih migranata i njihovo zadržavanje na vanjskim granicama Evropske unije. No, pitanje readmisije migranata, iako bi bio dugoročan cilj u rješavanju migrantske krize koji Bosna i Hercegovina može realizovati, trenutno ne bi dalo rezultate, smatraju stručnjaci.
“To je dugoročna djelatnost koja tek treba da zaživi, koja tek treba u diplomatskom smislu da se uspostave veze sa zemljama iz kojih migranti dolaze. Zato što je potrebno jako puno vremena da dođe do readmisije migranata zbog utvrđivanja njihovog identiteta, znate da oni nemaju nikakve papire kod sebe, jako je teško utvrditi odakle oni dolaze i na koji način dolaze do BiH,” istakao je vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Ranije je iz Unsko-sanskog kantona zatraženo od Predsjedništva BiH da odredi kvotu koliko to Bosna i Hercegovina može zbrinuti ilegalnih migranata, i raspoložive smještajne kapacitete kojima će upravljati nadležne državne institucije.
“Osnovni problem je bio i ostao taj da nikad nismo radili na kontroli prije svega ulaska ilegalnih migranata u BiH. Neophodno je jačanje istočne granice BiH da bi se spriječili ilegalni migranti da uđu u BiH. Naš osnovni zahtjev prema Vijeću ministara je uspostavljanje jake koordinacije, ravnomjeran raspored kampova za prijem migranata, mi smo dio BiH i bićemo dio rješenja,” saopštio je premijer Unsko-sankog kantona Mustafa Ružnić.
Bez efektivne kontrole i oružanih snaga na granici Bosne i Hercegovine, predsjednik Stranke demokratske akcije smatra da će biti veoma teško odrediti kvote, odnosno dozvoljeni broj migranata koji mogu ući na naše područje.
Može li se uskoro očekivati da migranti koji bez ikakvih dokumenata ilegalno borave u Bosni i Hercegovini budu sklonjeni sa ulica, niko sa sigurnošću ne može reći. Vojni analitičar Nedžad Ahmetović smatra da bi dislociranjem migranata na nekoliko lokacija, boljim kapacitetima granične policije, i boljom tehničkom i materijalnom opremom kontrole granice, u slučaju potrebe uključivanje i Oružanih snaga BiH, nivo ugrožavanja sigurnosti bh. građana bio smanjen.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
