Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura.
Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) ekonomski gubici prouzročeni vremenskim i klimatskim ekstremima u razdoblju od 1980. do 2017. godine iznose 453 milijarde eura. Riječ je o podacima za 33 zemlje u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), koji se sastoji od 28 zemalja članica EU-a, Švicarske, Norveške, Lihtenštajna, Islanda i Turske.
Njemačka financijski najteže pogođena
U izvještaju se navodi da su prosječni godišnji ekonomski gubici država članica EGP-a između 2010. i 2017. godine iznosili čak oko 13 milijardi eura. Njemačka je u cjelokupnom razdoblju od 1980.-2017. godine pretrpjela ukupnu štetu od oko 96,4 milijarde eura, a slijede je Italija sa 64,6 i Francuska sa 62 milijarde eura štete.
Međutim, Francuska je pored velike financijske štete imala i najveći broj izgubljenih života. Od ukupnog broja smrtno stradalih osoba (115.602), Francuska je u događajima vezanim za vremenske uvjete od 1980.-2017. godine izgubila živote 23.415 svojih građana. Italija je istovremeno imala 20.657 žrtava, a Španjolska 14.611.
Toplinski valovi su smrtonosniji
Velike vrućine bile su najsmrtonosnije i odnijele su 68 % života, a procjenjuje se kako je samo uslijed velikog toplinskog vala 2003. godine umrlo 68.000 osoba. Olujno nevrijeme i poplave prouzročili su 7 % smrtnih slučajeva, no financijski gledano bili su znatno „skuplji“, budući da njima prouzrečena šteta čini 62 % svih ekonomskih gubitaka.
U izvještaju se također ističe da ekonomski gubici povezani s poplavama i olujama u Europi upućuju na zaključak kako je njihovo povećanje od 1980. godine posljedica porasta stanovništva, gospodarskog bogatstva i razvoja u područjima s većom vjerojatnošću javljanja poplava i drugih nepogoda, ali isto tako da je uočeno povećanje oborina u dijelovima Europe također imalo svoju ulogu.
Nadalje se navodi kako nedavne studije ukazuju da su toplinski valovi, oluje i poplave „postali sve vjerojatniji i/ili teži kao posljedica klimatskih promjena“ te da su poboljšana zaštita i prevencija od poplava doprinijeli smanjenju gubitaka tijekom promatranog razdoblja.
Također, ističe se jedan od glavnih zaključaka kako je više od 70 % gospodarskih gubitaka uzrokovalo manje od 3 % svih registriranih ekstremnih događaja.
Najskuplji ekstremi
Izvještajem se navodi kako su najveće štete nanijela sljedeća četiri vremenska i klimatska ekstrema – poplave u središnjoj Europi 2002. godine (preko 21 mlrd. eura), suša i toplinski val 2003. godine (gotovo 15 milijardi eura) te zimska oluja Lothar 1999. godine (13 milijardi eura) i poplave u Italiji i Francuskoj u listopadu 2000. (13 milijardi eura).
Za Hrvatsku se navodi kako je u razdoblju od 1980.-2017. godine ukupna šteta iznosila nešto više od tri milijarde eura, dok je u događajima vezanim za vremenske uvjete smrtno stradalo 722 osoba.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
