Evropska unija ima najveći kapacitet kada je riječ o vjetropotencijalu na svijetu i očekuje se kako će u Uniji vjetar „donositi“ 350 gigavata do 2030. godine što je 24 posto potražnje za električnom energijom. kako funkcionišu u projekti izgradnje vjetroparkova u Bosni i Hercegovini i koliko se naša zemlja oslanja na obnovljive izvore energije kako bi, između ostaloga, bila bliže eurointegracijama.
Evropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine nema proizvodnje CO2 iz energetskih objekata. BiH koja pretendira ulasku u EU izgradnjom vjetroelektrana u tom smjeru lagano trasira svoj put.
Naša zemlja trenutno ima tri vjetroparka vrijedna više od 400 milijuna maraka, a godišnje proizvedu električne energije više od 150 malih hidroelektrana. Vjetroelektrana Mesihovina kod Tomislavgrada u vlasništvu je Elektroprivrede HZ HB, a na području Mostara s radom je krenula prva vjetroelektrana u vlasništvu Elektroprivrede BiH Podveležje.
Na području HB županije s radom je počela i vjetroelektrana Jelovača, poznata kao najveća privatna investicija u Federaciji. U pripremi je izgradnja još jedne privatne vjetroelektrane Oštrc kod Posušja. Što se tiče opštine tu je procedura više manje riješena, koncesije su plaćene opštini.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
