Milorad Dodik se nije izjasnio o tome kako bi postupio ukoliko bi Sud Bosne i Hercegovine postupio po prijedlogu Tužilaštva te mu zabranio obavljanje funkcije predsjednika Republike Srpske. U optužnici, čije dijelove prenose mediji, navodi se da su tužitelji predložili kao mjeru sigurnosti i kao moguću pravnu posljedicu osude. Dodik, kao i direktor Službenog glasnika RS Miloš Lukić optuženi su zbog kršenja odluka Visokog predstavnika prema izmjenama Zakona koje je donio upravo Kristijan Šmit.
Vidjećemo. Otom-potom. Odgovara Milorad Dodik na pitanje šta bi preduzeo u slučaju izricanja mjere zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
“Šta vi mislite, da ću ja leći i reći vi ste u pravu. Naravno da nisu. Vidjećemo otom-potom, ne bih ja to sada prejudicirao pošto su oni takvi kakvi su. Oni nemaju legitimitet da presuđuju po tome. To nisu zakoni koji su doneseni u legalnoj ustavnoj proceduri.” Rekao je Dodik
Pravnici uglavnom vjeruju da je prijedlog zabrane osuđujuća mjera. Iz Tužilaštva BiH nisu željeli da pojasne ovaj dio optužnice. Advokat Aleksandar Jokić smatra optužnicu nedorečenom, bez naznaka kakvo je postupanje bilo potrebno da krivično djelo ne bude počinjeno. S obzirom na ustavnu obavezu predsjednika da potpisuje ukaze i proceduru po kojoj može bez potpisivanja ukaza da vrati zakone parlamentu.
ALEKSANDAR JOKIĆ, advokat izjavljuje
“Da li je samo njegova krivica što nije prolongirao objavu tog zakona nekoliko dana, to je ostalo nejasno iz same optužnice, a u pogledu Službenog glasnika zaista je ostalo nejasno šta se tražilo, odnosno kakvo postupanje je ispravno bilo. Da li je Službeni glasnik trebalo da napravi neku revoluciju i kaže nećemo sada da objavljujemo zakone koje usvoji Skupština, a potpiše predsjednik.”
Donoseći odluku o izmjenama Krivičnog zakonika BiH Kristijan Šmit je na određen način ozakonio bonska ovlaštenja, kaže advokat Vlado Adamović.
VLADO ADAMOVIĆ, odvjetnik
“Ako ga niste bonskim ovlastima mogli skinuti ili niste htjeli skinuti jer morate naznačiti kršenje Dejtona, a on bi rekao zašto me skidaš, ja poštujem Dejton. Onda je sada uvedena krajnja despotovina. Ne postoji čovjek u svijetu da odlučuje o svemu, a da mu niko ne može preispitati to.”
Na pitanje da li bi ovaj sudski proces mogao odrediti, osim Dodikove, i sudbinu pozicije Kristijana Šmita kao visokog predstavnika čiji legitimitet Repubika Srpska osporava od njegovog imenovanja, odgovara nam stručnjak za ustavno pravo.
DAVOR TRLIN, predavač na Burch univerzitetu, Sarajevo
“Redovni sud, Sud BiH, bi mogao samo to da radi, ako se usudi da to radi, u samoom ovom konkretnom slučaju. A da to utvrdi, to bi bilo samo za ovaj slučaj. Za sve buduće slučajeve erga omnes bi mogla da vrijedi samo odluka Ustavnog suda BiH.”
U svakom slučaju iako slijedi uobičajeni sudski proces, pravnici upozoravaju da bi ovaj mogao da ima snažne posljedice na odnos legaliteta i legitimiteta i njihov odnos na unutrašnju suverenost, zbog čega preporučuju da bude prepušten najiskusnijim sudijama.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
