Primanja bh. građana gotovo da ne rastu, ali raste inflacija. U svim zemljama bivše Jugoslavije ona je već dugo dvocifrena. U Bosni i Hercegovini inflacija je najveća u regionu, a u septembru je iznosila 17,3 %. Očigledno je da inflacija neće stati, ali građani se nadaju de će se makar usporiti.
S valom poskupljenja hrane i energenata bore se naši građani, pa se za kredite teško odlučuju. Inflacija koja nas je zadesila jede realni dohodak, te će i ovaj raspoloživi biti sve manji. A u ovakvom vremenu niko ne želi ulaziti u dugove.
Iako građani kažu da nisu zaduženi, mnogo je više onih koji jesu. Mnogi kredite podižu iako su svijesni mogućnosti rasta kamatnih stopa, što je, pokazalo se, posljedica inflacije. Kod nekih je prisutan i strah od hiperinflacije.
Stručnjaci kažu da ona obično nastaje kao rezultat začaranih krugova u kojima se stvara više inflacije u svakom novom ciklusu. U proteklom stoljeću na našim prostorima hiperinflacija nije bila rijetka pojava, no razloga za njen nastanak u današnjem svijetu, tvrde upućeni, gotovo uopšte nema.
Čak i ako Evropska centralna banka poveća kamatne stope – to ne mora utjecati na Bosnu i Hercegovinu, smatraju stručnjaci. Većina likvidnosti koje banke koriste je likvidnost domaćih institucija, privrede i građana.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
