Bosna i Hercegovina još nema direktnog pritiska od izbjeglica sa Bliskog istoka. Sve informacije, međutim, ukazuju na to da će jedna od ruta izbjeglica u narednom periodu ići i kroz našu državu. Koliko je naša država za to spremna?

Pri kraju je izgradnja ograde između Srbije i Mađarske. Tada će, pretpostavljaju nadležni, dio izbjeglica pokušati da se domogne Evropske unije preko naše zemlje. Istočna granica od Bijeljine do Trebinja pod posebnim je nadzorom jer je to i do sada bila najkritičnija ruta za ilegalni prelazak.

“Jedan dio će ići prema Mađarskoj i Rumuniji, dok za jedan dio mi očekujemo da bi mogao ići prema BiH. To su lica uglavnom iz afroazijskih zemalja, iz zemalja gdje su trenutno aktualna ratna zbivanja – Sirija, Libija, Afganistan”, objašnjava Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.

Zvanični podaci kažu da bi to mogao da bude veliki problem, jer naša zemlja nema izgrađene velike kapacitete za smještaj izbjeglica, ako se stvarno odluče da krenu prema BiH.

“Imigracioni centar raspolaže sa 120 kreveta. U slučaju masovnijeg priliva imigranata, ovdje bi se morala uključiti šira društvena zajednica na rješavanje problema”, kaže Muhamed Huskić, stručni savjetnik u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.

Niko ne zna koliko bi izbjeglica moglo doći, ali se nezvanično spominju i cifre od više desetina hiljada ljudi. To, naravno, daleko premašuje broj dosadašnjih prelazaka. Prema podacima Granične policije, u prvih 6 mjeseci ove godine državnu granicu ilegalno je prešlo 75 osoba – granicu sa Srbijom 17, od kojih je 5 osoba iz zemalja visokog migracijskog rizika. Nadležne službe su u pripravnosti, a pojačane su i policijske kontrole.

“U cilju identifikacija eventualnih mjesta za ilegalni prelazak državne granice prema Republici Srbiji, pratimo i lica koja bi se mogla dovesti u vezu sa prebacivanjem ilegalnih migranata”, ističe portparolka Granične policije BiH Sanela Dujković.

Bilo kako bilo, realno je očekivati da izbjeglički val sa Bliskog istoka zapljusne i BiH. Ne smije se zaboraviti ni to da je veliki broj građana naše zemlje devedestih godina bio u istoj situaciji. Ombudsmani napominju da država koja još nije riješila pitanje svojih izbjeglica teško da može biti spremna na prihvat novih, ali to ne znači da se ne mora za to spremati.

“Mislim da je kratak vremenski period u kojem se mora brže reagovati, a to brže djelovanje prije svega podrazumijeva da se mora uspostaviti koordinacija sa UNHCR-om, državama u susjedstvu i EU-om”, naglašava Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava.

I dok iz regiona stižu teške i nerijetko potresne slike izbjeglica, BiH ima još vremena da adekvatno odgovori svojim obavezama. A ne da kao i obično, sva najvažnija pitanja svede na podjelu nadležnosti države i entiteta.

federalna.ba