Sam vrh Federacije već odavno ne zna gdje bi – u Vilu Braun, koja ima svojevrsnu kulturnu patinu, ili u zgradu novijeg datuma? U objekt čiji je vlasnik Federacija ili u iznajmljene prostore? Stjecajem okolnosti, priča se vrti na uskom prostoru, u sarajevskoj Alipašinoj ulici.
Vila Braun je jedno od graditeljskih zdanja poznatog arhitekta Augusta Brauna, kažu, imućnijih ljudi 19. vijeka. Do devedesetih godina zgrada je poznata kao Klub delegata na dispoziciji vlastima Republike BiH, a nakon rata Ambasada SAD-a.
Danas, imanje koje se prostire na 3.900 kvadratnih metara, iako u posjedu vlasti, zjapi prazno. Zgrada, kažu čuvari, trenutno ima samo jednog stanara, a osim njega objekt prethodnih godina niko nije ni koristio ni posjećivao. Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH, koja se vodi kao trenutni korisnik, u više navrata je kao nadležni organ nudila prostor federalnim institucijama, među kojima su i uredi predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Njihovo interesovanje za vilu počelo je kada je zgrada u Ulici Maršala Tita članovima Predsjedništva BiH postala pretijesna da bi je dijelili sa federalnim institucijama. Rok za iseljenje – kraj godine. Jedna od opcija – vila Braun.
“Možete misliti u kakvom je stanju objekat u kojem niko ne boravi 4-5 godina. Prema tome, prepustiti urušavanju svoju vlastitu imovinu, zakupljivati skupe nekretnike, konkretno – 18 maraka po kvadratu, u najmanju ruku je apsurdno”, kaže Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.
Ideja o renoviranju i popunjavanju jednog od ureda u Vili Braun svojim inventarom predsjedniku Federacije ne ide baš od ruke. Stav njegovih kolega je da je prostor neuvjetan za njihove kabinete, te da renoviranje iziskuje velika sredstva.
“Potpredsjednik Dunović i ja smo poslali mišljenje Vladi Federacije BiH te mislimo da bi trebalo naći prostor u vlasništu Federacije, da nema najma, i da to bude jedno trajno rješenje”, pojašnjava Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije BiH.
Druga opcija je petstotinjak metara niže od Vile Braun – u Alipašinoj 6 nalazi se Privredna banka. Iako vlastita imovina propada, milionski ugovor o zakupu dva sprata ove banke na deset godina je potpisan. Ugovor je predviđao da na 1.300 kvadratnih metara ovdje budu smješteni uredi predsjednika i dva potpredsjednika Federacije te Federalno pravobranilaštvo. Najam bi nas koštao oko 21.000 maraka mjesečno. To nije sve. Tik do vile, na adresi Alipašina 41, za najam ništa uvjetnije zgrade od one Braunove, Vlada Federacije godišnje iz budžeta izdvoji oko pola miliona maraka. Da milionski ugovori o zakupu federalnim institucijama nisu strani, potvrđuju podaci Službe za zajedničke poslove. Za najam više od 20 hiljada kvadratnih metara federalne institucije iz budžeta izdvoje oko 3,7 miliona maraka godišnje.
“Svako pokušava svojima da osigura dio tog velikog kolača – što kroz javne nabavke, što kroz tekuću potrošnju iz budžeta. Onda naprosto imate situaciju gdje se gomilaju neki kvadratni metri prostora, a da se ustvari ne iskorištava ni ono što imamo”, tvrdi politički analitičar Adnan Huskić.
Dakle, tvrdnje o pravu vlasti na različite stavove i mišljenja, svode se na kraju na različite interese. Alipašina ulica je tipičan primjer za to.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
